Među specijalitetima koje morate probati nalaze se hercegovački pršut, sir iz mijeha, domaća teletina ispod sača, jagnjetina, cicvara, japrak, uštipci i domaći med.

Posebno mjesto zauzimaju smokve, šipak i proizvodi od meda koji predstavljaju važan dio lokalne gastronomske tradicije.

Uz čašu domaće Žilavke, svaki zalogaj postaje pravo putovanje kroz ukuse Hercegovine.

Dok šetate Gospodskom ulicom ili obalom Vrbasa, miris roštilja vodi vas do mjesta gdje se već generacijama čuva recept jednog od najpoznatijih gastronomskih brendova Bosne i Hercegovine. Banjalučki ćevap nije samo hrana. On je dio identiteta grada, tradicije i načina života Banjalučana.

Ono što ga razlikuje od svih drugih ćevapa na Balkanu jeste njegov prepoznatljiv izgled. Umjesto pojedinačnih komada, banjalučki ćevapi dolaze spojeni u karakteristične pločice od četiri ćevapa. Upravo taj detalj postao je njegov zaštitni znak i razlog zbog kojeg ga prepoznaju ljubitelji roštilja širom regiona.

Priča o nastanku banjalučkog ćevapa vezuje se za porodicu Đuzel i legendarnog Muju Đuzela, čovjeka koji je tokom šezdesetih godina prošlog vijeka usavršio recept i način pripreme koji će kasnije postati simbol grada. Danas se banjalučki ćevap smatra jednim od najvažnijih gastronomskih proizvoda Banje Luke.

Tajna nije samo u mesu i začinima. Poseban ukus nastaje kroz pažljivo birane komade mesa, tradicionalni način mljevenja, odležavanje smjese i pečenje na roštilju. Ni lepinja nije obična. Ona se natapa sokovima sa roštilja, što svakom zalogaju daje dodatnu sočnost i aromu.

Posljednjih godina značaj banjalučkog ćevapa potvrđen je i zvanično. Upisan je u registar garantovano tradicionalnih specijaliteta Bosne i Hercegovine, čime je zaštićena njegova autentičnost i tradicionalna receptura.

Za turiste koji dolaze u Banju Luku, ćevap je nezaobilazna stanica. Mnogi kažu da posjeta gradu nije potpuna bez porcije toplih ćevapa, domaće lepinje i svježeg luka. Upravo zbog toga banjalučki ćevap danas predstavlja mnogo više od lokalnog specijaliteta – on je ambasador grada i jedan od najprepoznatljivijih gastronomskih proizvoda Bosne i Hercegovine.

U novoj epizodi Gastrobar TV-a istražili smo istoriju, tradiciju i tajne pripreme ovog legendarnog jela. Razgovarali smo sa majstorima roštilja, ljubiteljima dobre hrane i turistima koji su upravo zbog ćevapa odlučili posjetiti Banju Luku.

Jer, kako često kažu Banjalučani – grad se može upoznati kroz njegove ljude, ali se može zavoljeti kroz njegov ćevap.

Slavu je stekao kroz svoj YouTube kanal, gde spaja tehničku preciznost sa zabavnom prezentacijom, promovišući kuvanje „od nule“. Njegovi sadržaji i kuvari učinili su ga jednom od najprepoznatljivijih figura u digitalnom kulinarskom svetu. 

Ključne činjenice

·       Rođen: 9. januar 1996, Los Anđeles, SAD

·       Rezidencija: Ostin, Teksas

·       YouTube kanal: „Joshua Weissman“ – više od 8 miliona pretplatnika

·       Poznate knjige: Joshua Weissman: An Unapologetic Cookbook (2021), Texture Over Taste (2024)

·       Bračni status: Oženjen Kate Weissman (2023) 

Rani život i karijera

Weissman je odrastao u Los Anđelesu, gde je rano razvio ljubav prema kuvanju uz pomoć majke. Kao tinejdžer je izgubio više od 45 kilograma, što ga je inspirisalo da pokrene blog Slim Palate i objavi svoj prvi kuvar 2014. godine. Nakon preseljenja u Ostin sa 18 godina, radio je u restoranima Odd Duck i Uchiko, gde je postao glavni kuvar pre nego što se posvetio stvaranju sadržaja na internetu. 

YouTube i stil

Na svom YouTube kanalu Weissman kombinuje humor, visoku produkciju i tehničku veštinu. Serijali poput But Better, But Cheaper i But Faster pokazuju njegove verzije popularnih jela, objašnjavajući procese pripreme do najsitnijih detalja. Njegov prepoznatljiv moto je da se sve može napraviti kod kuće – od hleba do brze hrane – ako se uloži vreme i pažnja. 

Publikacije i uticaj

Njegov kuvar Joshua Weissman: An Unapologetic Cookbook postao je bestseler na listi The New York Timesa 2021. godine. Weissman koristi svoje platforme na YouTubeu, TikToku (nalog @flakeysalt) i Instagramu kako bi promovisao kulinarsku radoznalost i autentičnost u kuhinji. On je istaknuti predstavnik „uradi sam“ pristupa savremenoj gastronomiji. 

Lični život

Weissman se 2023. oženio Kate Rosendahl (sada Kate Weissman), diplomiranom pravnicom, s kojom je dobio prvo dete 2025. godine. Par živi u Ostinu, gde Joshua vodi svoj kulinarski studio i razvija planove za budući restoran.

Osnovana 1963. godine, Plantaže su izrasle u simbol crnogorskog vinarstva, spoj tradicije, savremene tehnologije i jedinstvenog podneblja koje stvara vina prepoznatljiva širom svijeta. Danas njihova vina stižu do ljubitelja dobre kapljice u više od 40 zemalja svijeta.

Ćemovsko polje – najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi

Srce Plantaža nalazi se na Ćemovskom polju, nedaleko od Podgorice. Nekadašnje kamenito i neplodno zemljište pretvoreno je tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka u impresivni vinogradarski kompleks.

Na površini većoj od 2.300 hektara zasađeno je više od devet miliona čokota vinove loze, što ovaj vinograd čini jednim od najvećih u Evropi. Sunce ovdje sija više od 2.500 sati godišnje, dok blizina Skadarskog jezera, Jadranskog mora i okolnih planina stvara idealne uslove za uzgoj grožđa vrhunskog kvaliteta.

Vranac – vino koje je proslavilo Plantaže

Najpoznatiji proizvod Plantaža svakako je Vranac, autohtona sorta koja je postala zaštitni znak crnogorskog vinarstva.

Među najpoznatijim etiketama izdvajaju se:

• Vranac Pro Corde
• Vranac Barrique
• Grand Reserve
• Premijer
• Vladika
• Epoha

Vina od sorte Vranac karakterišu duboka rubin crvena boja, bogate arome tamnog voća, šljive, kupine i začinskih nota, uz snažnu strukturu i veliki potencijal za odležavanje.

Autohtone sorte Crne Gore

Pored Vranca, Plantaže njeguju i druge autohtone sorte:

• Krstač
• Kratošija
• Malvazija
• Žižak

Uz njih se uzgajaju i internacionalne sorte poput Cabernet Sauvignona, Merlota, Chardonnayja, Sauvignon Blanca, Pinot Blanca, Pinot Grigia i Marselana. Ukupno se na plantažama uzgaja 28 sorti vinove loze.

Šipčanik – vinski podrum u nekadašnjem vojnom tunelu

Jedna od najvećih atrakcija Plantaža je podrum Šipčanik.

Smješten u nekadašnjem podzemnom vojnom objektu, ovaj impresivni prostor danas predstavlja jednu od najpoznatijih vinskih destinacija regiona. U njegovim hodnicima i komorama sazrijeva više od dva miliona litara vina u drvenim buradima i bocama. Šipčanik je postao nezaobilazna stanica vinskih turista koji posjećuju Crnu Goru.

Nagrade koje potvrđuju kvalitet

Tokom posljednjih decenija vina Plantaža osvojila su stotine medalja na najprestižnijim svjetskim takmičenjima.

Posebno se izdvajaju priznanja sa:

• Decanter World Wine Awards
• Mundus Vini
• AWC Vienna
• Balkans International Wine Competition

Vranac Pro Corde osvojio je zlatnu medalju na Decanteru, dok su Grand Reserve i Premijer osvojili Grand Gold priznanja na Mundus Vini takmičenju. Vina Plantaža redovno osvajaju zlatne medalje i potvrđuju status jednog od vodećih proizvođača vina u regionu.

Više od vina

Plantaže nisu samo vinarija. Kompanija proizvodi i:

• lozovu rakiju
• ekstra djevičansko maslinovo ulje
• stono grožđe
• breskve i nektarine
• lozne kalemove
• pastrmku

Maslinjaci Plantaža prostiru se na desetinama hektara i broje oko 17.000 stabala masline.

Berba – najvažniji trenutak godine

Svaka berba u Plantažama predstavlja veliki događaj. Tokom sezone berbe preradi se više od 20.000 tona grožđa, a godišnja proizvodnja vina dostiže oko 12 miliona litara.

Kombinacija tradicionalnog rada u vinogradu i moderne vinske tehnologije omogućava da svaka berba sačuva karakter crnogorskog terroira.

Ambasador Crne Gore u svijetu

Danas Plantaže predstavljaju mnogo više od vinarije. One su jedan od najprepoznatljivijih crnogorskih brendova i važan ambasador države na međunarodnom tržištu.

Od beskrajnih redova vinove loze na Ćemovskom polju, preko podzemnih galerija Šipčanika, do nagrađivanih etiketa koje se služe u restoranima širom svijeta, Plantaže ostaju sinonim za kvalitet, tradiciju i autentični ukus Crne Gore.

Sve više porodica vikendom bira destinacije koje nude spoj gastronomije, prirode i odmora. Etno sela i restorani izvan grada pružaju autentičan doživljaj bosanske tradicije, domaću hranu pripremljenu po starim receptima i dovoljno prostora za djecu da se igraju na svježem zraku.

1. Restaurant Vrelo Bosne – ručak uz jednu od najljepših prirodnih atrakcija BiH

Smješten u neposrednoj blizini izvora rijeke Bosne, ovaj restoran predstavlja odličan izbor za porodični ručak nakon šetnje kroz park Vrelo Bosne. Okružen zelenilom i stoljetnim drvećem, nudi tradicionalna jela, roštilj i specijalitete domaće kuhinje. Prirodni ambijent posebno je privlačan porodicama sa djecom.

2. Restaurant Brus – planinski ambijent na Trebeviću

Trebević je omiljeno izletište Sarajlija, a restoran Brus već godinama važi za jedno od najpoznatijih mjesta za vikend ručak. Gosti mogu uživati u specijalitetima sa roštilja, domaćim pitama i tradicionalnim jelima dok uživaju u pogledu na šumu i planinske predjele.

3. Bašča kod Ene – spoj prirode i domaće kuhinje

Ovaj restoran poznat je po velikoj bašti, zelenilu i ugodnoj atmosferi. Idealno je mjesto za porodična okupljanja, nedjeljni ručak ili proslavu posebnih trenutaka. Poseban adut je pogled na Sarajevo i opušten ambijent daleko od gradske buke.

4. PSD Centar Čavljak – planinarski raj za cijelu porodicu

Ako želite spoj aktivnog odmora i dobre hrane, Čavljak je odličan izbor. Nakon lagane šetnje kroz šumske staze, posjetioci mogu uživati u domaćim jelima i prirodnom okruženju. Ovo mjesto posebno privlači ljubitelje prirode i planinarenja.

5. Hill Station Bajka – skrivena oaza iznad Sarajeva

Smještena u prirodnom ambijentu iznad grada, Bajka nudi drvene kućice, mir, šumu i autentičan planinski ugođaj. Idealna je za porodice koje žele provesti cijeli dan u prirodi, uz domaću hranu i prelijep pogled na okolinu Sarajeva.

Vrijedi posjetiti i malo dalje od Sarajeva

Za one koji su spremni na nešto dužu vožnju, preporučuju se:

• Ethno Village Čardaci kod Viteza – jedno od najpoznatijih etno sela u Bosni i Hercegovini, sa restoranima, jezerima i sadržajima za djecu.
• Etno selo u Visokom – autentičan ambijent koji prikazuje tradicionalni način života i kulturu centralne Bosne.
• Stanišići Ethno Village kod Bijeljine – najveći etno kompleks u BiH sa više restorana, jezerima, drvenim kućicama i bogatom gastronomskom ponudom.

Savjet za savršen porodični vikend

Planirajte dolazak ranije kako biste izbjegli gužve, posebno tokom proljeća i ljeta. Spojite ručak sa šetnjom kroz prirodu, posjetom izletištima poput Izletište Stojčevac ili vožnjom žičarom na Trebević. Tako će vikend postati mnogo više od običnog odlaska u restoran.

Zaključak

Etno sela i restorani u prirodi u okolini Sarajeva nude idealan spoj domaće kuhinje, tradicije i odmora. Bilo da tražite mirnu šumsku oazu, planinski restoran ili autentično etno selo, u okolini glavnog grada Bosne i Hercegovine pronaći ćete mjesto za nezaboravan porodični vikend.

1. Ćevapi – gastronomski simbol Bosne i Hercegovine

Kada se govori o bosanskoj kuhinji, prvo jelo koje većini pada na pamet su ćevapi. Ovi mali roštiljski zalogaji od mljevenog mesa služe se u somunu uz luk i kajmak. Posebno su poznati banjalučki, sarajevski i travnički ćevapi, a svaki grad ima svoju recepturu i tradiciju pripreme.

2. Burek – kralj pita

5

Bosanske pite predstavljaju poseban segment domaće gastronomije. Burek se pravi od tankih kora i punjenja od mesa, dok su sirnica, zeljanica i krompiruša jednako omiljene među lokalnim stanovništvom. Priprema pita smatra se pravom kulinarskom umjetnošću.

3. Begova čorba

Begova čorba jedno je od najpoznatijih tradicionalnih jela Bosne i Hercegovine. Priprema se od piletine, bamije i raznih začina, a odlikuje je bogat i kremast ukus. Nekada se služila na dvorovima bosanskih begova, po čemu je i dobila ime.

4. Bosanski lonac

Bosanski lonac predstavlja spoj mesa i povrća koji se lagano krčka satima. Tradicionalno se priprema u zemljanom loncu, a upravo sporo kuhanje daje ovom jelu njegov prepoznatljiv okus. Smatra se jednim od najstarijih jela na ovim prostorima.

5. Japrak

5

Japrak se priprema od mljevenog mesa umotanog u listove vinove loze. Ovo jelo posebno je popularno tokom porodičnih okupljanja i praznika, a često se služi uz domaći kiseli mliječni proizvod.

6. Klepe

Klepe su bosanska verzija punjenih tjestenina. Pune se mesom, kuhaju u vodi, a zatim prelijevaju bijelim sosom od pavlake i bijelog luka. Njihova popularnost posljednjih godina raste i među turistima koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu.

7. Dolma i sogan-dolma

Dolme predstavljaju povrće punjeno mesom i rižom. Najpoznatije su paprike, tikvice i luk punjeni aromatičnim nadjevom. Sogan-dolma, odnosno punjeni luk, smatra se jednim od najzahtjevnijih, ali i najukusnijih tradicionalnih jela.

8. Tufahije

4

Kada je riječ o desertima, tufahije zauzimaju posebno mjesto. Ovaj slatkiš od kuhanih jabuka punjenih orasima i prelivenih šlagom simbol je bosanske orijentalne kuhinje.

Zašto je bosanska kuhinja posebna?

Bosanska kuhinja njeguje domaće sastojke, sporu pripremu hrane i bogate okuse. Upravo zbog toga sve više turista dolazi u Bosnu i Hercegovinu kako bi kroz gastronomiju upoznali lokalnu kulturu i tradiciju.

Od ćevapa i bureka do bosanskog lonca i tufahija, svako jelo priča priču o istoriji, običajima i gostoprimstvu koje Bosnu i Hercegovinu čine jedinstvenom destinacijom za ljubitelje dobre hrane.

Prema najnovijem izveštaju „City Costs Barometer“, koji je objavio britanski Post Office Travel Money, otkriveno je koji evropski gradovi nude najbolju, ali i najlošiju vrednost za novac kada turisti stignu na destinaciju. U najvećem poređenju do sada analizirani su troškovi 12 svakodnevnih turističkih stavki za dve osobe u čak 50 evropskih gradova, navodi Euronews. Cilj istraživanja bio je da pokaže koliko jedan siti brejk zaista može da košta.

Među analiziranim troškovima našli su se kafa, pivo, sok čaša vina, večera od tri jela za dve osobe sa vinom, kao i troškovi prevoza poput povratnog transfera od aerodroma i 48-časovne karte za gradski prevoz. U obračun su takođe uključeni i panoramski autobuski obilazak grada, ulaznice za glavne turističke atrakcije, muzeje i galerije, kao i dve noći u hotelu sa tri zvezdice za dve osobe.

Izveštaj naglašava da konačan osećaj troškova na putovanju često zavisi više od cena na samoj destinaciji nego od same pozicije grada na listi. Posebno se ističe da smeštaj ima najveći uticaj na ukupni budžet, pa čak i manje promene cena hotela mogu značajno promeniti ukupan trošak kratkog odmora.

Sarajevo proglašeno za najpovoljniji siti brejk u Evropi

Istraživanje pokazuje da su pojedini evropski gradovi „primetno jeftiniji kada stignete“, jer nude povoljniju hranu, jeftin gradski prevoz i pristupačne atrakcije. To turistima omogućava više slobode i manje opterećenja troškovima tokom putovanja. I ove godine istočna Evropa dominira listom najpovoljnijih destinacija, sa čak osam gradova među prvih deset.

Po prvi put, Sarajevo je proglašeno najisplativijim evropskim siti brejk odredištem za 2026. godinu. Ukupan trošak analiziranih stavki iznosi oko 287 evra. Glavni grad Bosne i Hercegovine izdvojio se zahvaljujući povoljnom smeštaju, jeftinom javnom prevozu i pristupačnim turističkim sadržajima. U izveštaju se navodi da je Sarajevo idealno za putnike koji žele bogatu kulturu, istoriju i gastronomiju bez visokih troškova.

Beograd među najpovoljnijim destinacijama u Evropi

Među pet najpovoljnijih evropskih siti brejk destinacija nalaze se i Bukurešt, Tirana, Beograd i Trenčin. Bukurešt u Rumuniji posebno je pohvaljen zbog raznovrsne ponude aktivnosti i pristupačnih cena hrane i pića. Stabilno niske cene smeštaja, obroka i prevoza zadržale su ga među najjeftinijim evropskim gradovima za kratki odmor.

Tirana, koja postaje sve popularnija među turistima, opisana je kao destinacija koja nudi sve što je potrebno za opušten city break, dok je Beograd izdvojen kao grad koji „ima sve“, od noćnog života i dobre hrane do šetnji uz reku, bez tipičnih cena velikih evropskih metropola.

Trenčin u Slovačkoj zaokružuje prvih pet kao mirnija alternativa velikim prestonicama, idealna za sporiji tempo putovanja, šetnje i obilazak istorijskih centara uz veoma niske svakodnevne troškove.

Lista 10 najjeftinijih evropskih siti brejk  destinacija za 2026. godinu izgleda ovako:

Sarajevo, Bosna i Hercegovina – 287 evra

Bukurešt, Rumunija – 299 evra

Tirana, Albanija – 304,5 evra

Beograd, Srbija – 307 evra

Trenčin, Slovačka – 315 evra

Riga, Letonija – 322 evra

Lil, Francuska – 334 evra

Viljnus, Litvanija – 334 evra

Strazbur, Francuska – 369 evra

Podgorica, Crna Gora – 384,5 evra

Oslo najskuplji siti brejk u Evropi

Na drugom kraju liste nalazi se Oslo, koji je proglašen najskupljom evropskom siti brejk destinacijom za 2026. godinu. Za iste analizirane stavke turistima je potrebno čak 850 evra. Uz Oslo, među pet najskupljih evropskih gradova nalaze se Kopenhagen, Edinburg, Ženeva i Barselona. Prema izveštaju, visoke cene smeštaja i restorana najviše utiču na ukupan trošak putovanja u ovim gradovima.

Lista 10 najskupljih evropskih siti brejk destinacija za 2026. godinu izgleda ovako:

Oslo, Norveška – 850 evra

Kopenhagen, Danska – 777 evra

Edinburg, Škotska – 773,5 evra

Ženeva, Švajcarska – 746 evra

Barselona, Španija – 742 evra

Dablin, Irska – 707 evra

Amsterdam, Holandija – 705 evra

Kork, Irska – 697 evra

Venecija, Italija – 672 evra

Madrid, Španija – 672 evra

Istočna Evropa i dalje najbolji izbor za povoljan odmor

Rezultati istraživanja potvrđuju da istočna Evropa i dalje dominira kada su u pitanju pristupačni evropski siti brejk aranžmani. Gradovi poput Sarajeva, Beograda, Bukurešta i Tirane nude turistima bogato iskustvo, dobru gastronomiju, istoriju i zabavu po cenama koje su i dalje znatno niže nego u zapadnoj i severnoj Evropi. Za putnike koji planiraju kraći odmor tokom 2026. godine, upravo bi ove destinacije mogle predstavljati najbolji balans između troškova i kvaliteta putovanja.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Najjeftiniji i najskuplji evropski siti brejk aranžmani za 2026. godinu se pojavio prvo na TU magazin.

Njegovo staro gradsko jezgro danas se nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine, i to s razlogom. Grad je sačuvao izuzetno veliki broj originalnih gotičkih građevina od crvene cigle, karakterističnih za sever Evrope i nekadašnje hanzeatske trgovačke gradove. Šetnja kroz Torunj ne deluje kao obilazak muzeja, već kao ulazak u živi srednji vek – sa uskim ulicama, visokim crkvenim tornjevima, starim kapijama i trgovima koji i dalje imaju ritam pravog grada, a ne turističke scenografije.

Istorija Torunja usko je povezana sa Tevtonskim redom, koji je grad osnovao u 13. veku. Zahvaljujući položaju na Visli, Torunj je brzo postao važno trgovačko središte i član Hanzeatskog saveza, mreže gradova koja je vekovima kontrolisala trgovinu severne Evrope. Tragovi tog bogatstva i danas su vidljivi na raskošnim građanskim kućama, monumentalnoj gradskoj većnici i ostacima moćnih fortifikacija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Agnieszka Wojtyś (@chwil_e_ulotne)

I istorija i društvo

Torunj nije važan samo zbog arhitekture. Ovde je rođen Nikola Kopernik, astronom koji je promenio ljudsko razumevanje svemira. Grad se danas ponosi tim nasleđem, ali ga ne pretvara u kliše. Kopernikova kuća, spomenici i muzeji nisu samo turističke atrakcije, već deo identiteta grada koji je vekovima bio povezan sa znanjem, trgovinom i kulturom.

Ipak, možda je najzanimljivije to što Torunj uprkos svojoj istorijskoj važnosti ne deluje hladno ni monumentalno. Naprotiv, grad ima toplinu koju stvaraju male stvari. To su mirisi sveže pečenih medenjaka, kafići skriveni u gotičkim podrumima, statue pasa i magaraca povezane sa lokalnim legendama, kao i pogled na narandžaste krovove koji se predveče presijavaju iznad Visle.

Medenjaci su posebno važan deo lokalne tradicije. Torunj je širom Poljske poznat po ovom specijalitetu, čija istorija traje vekovima. Za razliku od industrijskih suvenira koji postoje u mnogim turističkim gradovima, ovde su medenjaci deo stvarnog kulturnog identiteta. U gradu postoje čak i muzeji i radionice u kojima posetioci mogu naučiti kako se prave tradicionalni torunjski medenjaci.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Poseban utisak ostavljaju i ostaci srednjovekovnih zidina i čuvena Kriva kula, koja je postala jedan od simbola grada. Nije poznata poput kule u Pizi, ali upravo u tome leži njen šarm. Torunj ne pokušava da impresionira spektaklom, već autentičnošću.

Danas je Torun moderan univerzitetski i kulturni centar, ali je uspeo da sačuva atmosferu grada koji poštuje svoju prošlost bez pretvaranja u turistički park. Upravo zato mnogi putnici kažu da ih Torunj iznenadi više nego mnogo poznatije evropske destinacije. U vremenu kada brojni istorijski gradovi gube identitet pod pritiskom masovnog turizma, Torunj pokazuje da je moguće ostati autentičan. Možda baš zato deluje toliko posebno.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Torunj je grad koji dokazuje da srednji vek može da izgleda čarobno se pojavio prvo na TU magazin.

U pozadini ove promene nalazi se odluka koja se u javnosti često pominje oprezno i bez previše isticanja, imenovanje poverenika za održivo upravljanje turizmom. Iako zvanično predstavlja administrativni korak, njegova suština je mnogo dublja. Grad po prvi put priznaje da turizam mora biti aktivno kontrolisan, a ne samo razvijan. Barselona tako jasno pokazuje da klasični KPI-jevi, poput broja dolazaka i noćenja, više nisu dovoljni. Umesto njih, u prvi plan dolaze pokazatelji koji se ranije gotovo nisu ni merili. To su pre svega kvalitet života stanovnika, opterećenje infrastrukture i pritisak na javni prostor.

Barselona je godinama bila simbol masovnog turizma, ali i grad u kom su posledice tog modela postale vidljive na svakom koraku. Gužve u centru, rast cena stanovanja i sve izraženiji sukob između lokalnog stanovništva i turističkih tokova doveli su do toga da se pitanje više ne postavlja kao „kako privući više“, već „koliko je dovoljno“. Upravo zato se uvodi novi pristup upravljanja koji podrazumeva finu kontrolu turističkih zona, bolju raspodelu poseta i ograničavanje pritiska na najopterećenije delove grada. Cilj više nije maksimalizacija, već stabilizacija.

Poseban akcenat stavlja se i na redefinisanje turističkog iskustva. Umesto koncentracije u nekoliko prepoznatljivih tačaka, planira se ravnomernije usmeravanje posetilaca ka manje opterećenim delovima grada. Time se pokušava smanjivanje osećaja „pretrpanosti“ koji je poslednjih godina postao dominantan. Za lokalno stanovništvo, ova promena se predstavlja kao pokušaj vraćanja balansa. Turizam ostaje ključni ekonomski sektor, ali više ne sme da dominira nad svakodnevnim životom grada.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Iako se ne naglašava u svakoj zvaničnoj komunikaciji, uloga poverenika za održivi turizam postaje centralna u sprovođenju ove politike. On je istovremeno i simbol i instrument novog pristupa, onog koji pokušava da redefiniše granicu između ekonomskog interesa i društvene održivosti. Na samom kraju, Barselona time šalje poruku koja sve češće odjekuje i u drugim evropskim gradovima. Turizam više nije samo pitanje rasta, već pitanje upravljanja prostorom, životom i granicama koje grad može da podnese.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Barcelona menja pravila igre u turizmu – manje gostiju, više kontrole se pojavio prvo na TU magazin.

Istraživanja pokazuju da 80% hotelijera smatra da je personalizacija u realnom vremenu najvažnija sposobnost veštačke inteligencije za njihov biznis. Međutim, između želje i realizacije stoji veliki jaz: komplikovane integracije, visoki troškovi i nedostatak tehničkog osoblja. Srećom, postoji praktičniji put koji ne zahteva potpunu promenu tehnološke infrastrukture. Rešenje se već nalazi u svakoj vašoj sobi, to je pametan televizor.

Zašto je personalizacija ključna (i zašto je teška)?

Personalizacija nije samo trend. Ona je direktan pokretač lojalnosti gostiju i povećanja dodatne potrošnje (ancillary spend). Ipak, implementacija visokotehnoloških AI rešenja suočava se sa tri glavne prepreke:

• Integracija sa starim sistemima (50%): Povezivanje modernog AI-a sa nasleđenim softverima hotela je često skupo i sporo
• Nedostatak stručnog kadra (40%): Mali broj hotela ima interne IT timove sposobne da upravljaju kompleksnim AI algoritmima
• Otpor osoblja (37%): Uvođenje novih, komplikovanih procesa često nailazi na otpor zaposlenih

Hotelski TV: Najpotcenjeniji alat za personalizaciju

Umesto uvođenja robotike ili kompleksnih chatbot-ova, pametni hotelijeri koriste ono što gosti već vole. Čak 71% gostiju smatra pametne televizore i pristup striming servisima ključnim faktorom pri oceni boravka. Televizor je prva stvar koju gost uključi dok se raspakuje ili odmara. To ga čini savršenim kanalom za:

• Personalizovane pozdrave pri ulasku u sobu
• Ciljano slanje poruka i ponuda (npr. popust za spa centar u vreme odmora)
• Besprekoran striming sopstvenog sadržaja (casting), što danas preferira čak 70% putnika

Budućnost zabave bez operativnog haosa

Savremena hotelska zabava danas se sve više oslanja na centralizovana i fleksibilna IPTV rešenja koja omogućavaju jednostavnije upravljanje sadržajem i bolju kontrolu sistema. Umesto pojedinačnog ažuriranja svake sobe, moderni sistemi funkcionišu preko centralnog uređaja koji objedinjuje distribuciju sadržaja i upravljanje televizijskim servisima.

Prednosti ovakvog pristupa su brojne:

• Proširivost i nadogradivost: Tehnologija se lako prilagođava postojećem ožičenju i televizorima, bez potrebe za kompletnom zamenom infrastrukture
• Mobilnost: Gosti mogu pratiti hotelski TV program i sadržaje i van sobe, pored bazena, u velnes zoni ili teretani, putem svojih mobilnih uređaja
• Jednostavna tranzicija: Prelazak na savremenu IPTV platformu znatno je jednostavniji nego što se često očekuje, jer se sistemi uglavnom oslanjaju na postojeću hotelsku infrastrukturu

Razmišljajte pametno, ne samo „skupo“

Put do zadovoljnog gosta ne mora voditi preko milionskih investicija u AI laboratorije. Iskoristite stratešku moć televizora u sobi da premostite jaz između aspiracije i akcije. Uz pravo rešenje za distribuciju sadržaja hotel može ponuditi digitalno iskustvo koje prati standarde 21. veka, bez operativnog haosa. Ulaganja u pametna i održiva rešenja za distribuciju sadržaja predstavljaju praktičan korak ka modernizaciji poslovanja, većem zadovoljstvu gostiju i efikasnijem upravljanju svakodnevnim operacijama, što na kraju i jeste suština.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Kako pružiti vrhunsko iskustvo gostima bez ogromnih ulaganja u AI? se pojavio prvo na TU magazin.

Stručnjaci iz industrije kažu da su rastući troškovi proizvodnje, klimatski uslovi i sve veća globalna potražnja stvorili uslove u kojima se mešana ili pogrešno deklarisana maslinova ulja sve češće pojavljuju na pojedinim tržištima. Potrošačima se sve više savetuje da obrate pažnju na deklaracije, poreklo i cenu prilikom kupovine maslinovog ulja.

Šta je „mešano” maslinovo ulje?

Mešano maslinovo ulje nije nužno ilegalno niti nebezbedno. U mnogim slučajevima proizvođači kombinuju ulja iz različitih regiona ili zemalja kako bi postigli ujednačen ukus ili smanjili troškove proizvodnje. Problem nastaje kada mešavine nisu jasno navedene na pakovanju ili kada se ulja nižeg kvaliteta prodaju kao premium ekstra devičansko maslinovo ulje.

Prema propisima Evropske unije, deklaracije moraju jasno da navode poreklo maslinovog ulja. Proizvodi označeni kao „ekstra devičansko maslinovo ulje” moraju takođe da ispunjavaju stroge hemijske i senzorne standarde. Međutim, istrage o prehrambenim prevarama širom Evrope poslednjih godina otkrile su slučajeve u kojima su ulja razblaživana rafinisanim uljima nižeg kvaliteta ili mešana sa uljima različitog porekla bez transparentnog označavanja.

Zašto se to dešava?

Nekoliko faktora doprinosi ovom problemu. Ekstremni vremenski uslovi, uključujući dugotrajne suše i toplotne talase u Španiji, Italiji i Grčkoj, značajno su smanjili prinose maslina u poslednje dve godine. Španija sama obično učestvuje sa oko polovine svetske proizvodnje maslinovog ulja. Niži prinosi doveli su do naglog rasta veleprodajnih i maloprodajnih cena širom Evrope. Istovremeno, globalna potražnja za maslinovim uljem raste zbog sve većeg interesovanja za mediteransku ishranu i zdravija ulja za kuvanje. Stručnjaci kažu da ovi tržišni pritisci mogu stvoriti podsticaj za nepoštene prakse u pojedinim delovima lanca snabdevanja, naročito tamo gde su kontrola i mogućnost praćenja porekla slabiji.

Cena je često jedan od najočiglednijih znakova upozorenja za potrošače

Proizvodnja pravog ekstra devičanskog maslinovog ulja je skupa. Troškovi uključuju berbu, transport, ceđenje, skladištenje, flaširanje i sertifikaciju. Manji proizvođači, uključujući mnoge porodične maslinjake u Sloveniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori takođe se suočavaju sa rastućim troškovima rada i proizvodnje.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Ako se proizvod prodaje znatno ispod prosečne tržišne cene, stručnjaci savetuju oprez. Iako su popusti i promocije uobičajeni, neuobičajeno jeftino „ekstra devičansko” maslinovo ulje može ukazivati na niži kvalitet, mešani sadržaj ili uvezena ulja u rinfuzu koja se prodaju pod premium brendom.

Kako potrošači mogu prepoznati pravo maslinovo ulje?

Stručnjaci preporučuju nekoliko praktičnih koraka:

• Pažljivo proverite deklaraciju
• Potrošači treba da traže jasne informacije o zemlji porekla, godini berbe i proizvođaču. Nejasni opisi poput „pakovano u EU” bez jasnog izvora mogu značiti manju transparentnost
• Zaštićene oznake poput PDO (zaštićena oznaka porekla) i PGI (zaštićena geografska oznaka) takođe mogu pomoći u potvrdi autentičnosti i sledljivosti
• Obratite pažnju na pakovanje
• Kvalitetno maslinovo ulje se obično prodaje u tamnim staklenim bocama ili metalnim posudama kako bi se zaštitilo od svetlosti i oksidacije
• Prozirne plastične boce izložene jakom svetlu tokom dužeg vremena mogu negativno uticati na kvalitet.

Ukus i aroma su važni

Sveže ekstra devičansko maslinovo ulje obično ima blago gorak ili „oštar“ završetak, posebno ulja bogata polifenolima. Stručnjaci kažu da mnogi potrošači pogrešno povezuju blag ukus sa višim kvalitetom. Ulje bez arome može ukazivati na loš kvalitet ili stariji proizvod, obavezno treba proveriti datum berbe i rok trajanja. Svežina je izuzetno važna. Maslinovo ulje se ne poboljšava starenjem kao vino. Kupcima se preporučuje da proveravaju datum berbe kada je dostupan i da izbegavaju proizvode koji su blizu isteka roka trajanja.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Kako prepoznati pravo maslinovo ulje? se pojavio prvo na TU magazin.

Širom Evrope i dalje postoje mesta koja su uspela da sačuvaju svoj originalni karakter. To su srednjovekovni gradići na vrhovima brda, ostrva na kojima vreme kao da sporije prolazi, planinski predeli bez velikih gužvi i istorijske lokacije koje nude podjednako impresivna iskustva kao mnogo poznatije atrakcije. Upravo takve destinacije privlače putnike željne sporijeg tempa, lokalne gastronomije i neposrednog kontakta sa kulturom i tradicijom.

Motovun pokazuje zašto Istra privlači sve više gostiju

Među destinacijama koje se sve češće nalaze na listama evropskih skrivenih dragulja nalazi se i Motovun. Smešten iznad doline reke Mirne, ovaj srednjovekovni gradić poznat je po kamenim ulicama, očuvanim zidinama i pogledima na vinograde i šume koje ga okružuju. Posebnu reputaciju stekao je zahvaljujući belim tartufima, zbog kojih je Istra postala jedna od najpoznatijih gastronomskih regija Evrope.

Za razliku od velikih turističkih centara na obali, Motovun nudi sporiji ritam odmora. Šetnje kroz stare ulice, degustacije vina, vožnje biciklom kroz vinograde i večere sa pogledom na istarske pejzaže postaju važniji deo iskustva od klasičnog razgledanja znamenitosti.

Italijanska mesta koja čuvaju duh prošlih vremena

Italija je poznata po gradovima poput Venecije i Firence, ali se među najzanimljivijim skrivenim destinacijama izdvajaju mnogo mirnija mesta. Na jezeru Orta nalazi se Izola San Đuljo, malo ostrvo koje je poznato po tišini, istorijskim građevinama i atmosferi koja se značajno razlikuje od popularnih italijanskih jezerskih destinacija.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Na jugu zemlje nalazi se i Alberobelo, grad prepoznatljiv po trulima, neobičnim kamenim kućama sa kupastim krovovima koje su postale jedan od simbola italijanske regije Pulja. Upravo ovakva mesta privlače putnike koji žele da otkriju manje poznatu stranu Italije, daleko od standardnih turističkih ruta.

Grčka nije samo more i ostrva

Kada se pomene Grčka, većina turista prvo pomisli na ostrva i plaže. Ipak, jedno od najimpresivnijih mesta u zemlji nalazi se daleko od obale. Meteori predstavljaju jedinstven spoj prirode i istorije, sa manastirima podignutim na vrhovima ogromnih stenskih formacija koje dominiraju pejzažom centralne Grčke. Meteori poslednjih godina privlači sve više ljubitelja aktivnog turizma, planinarenja i fotografije, ali i dalje uspeva da sačuva osećaj autentičnosti koji je na mnogim popularnim destinacijama gotovo nestao.

Novi trend: manje poznate destinacije postaju najveći hit

Turistička industrija sve više govori o promeni prioriteta putnika. Umesto liste najposećenijih gradova, sve veći značaj dobijaju autentična iskustva, lokalna gastronomija, priroda i mesta koja nisu preopterećena turizmom. Upravo zato destinacije poput Motovuna, Alberobela, Meteora ili ostrva San Đulja postaju simbol novog načina putovanja. Za 2026. godinu očekuje se nastavak ovog trenda, a skriveni evropski dragulji mogli bi da budu najveći dobitnici među destinacijama koje nude ono što mnogi putnici danas najviše traže, mir, autentičnost i osećaj otkrivanja nečeg novog.

Prema izboru organizacije European Best Destinations, lista najboljih skrivenih evropskih dragulja za narednu godinu izgleda ovako:

Tibingen, Nemačka

Motovun, Hrvatska

Izola San Đuljo, Italija

Alberobelo, Italija

Meteori, Grčka

Fiskardo, Grčka

Vodopad Kravice, Bosna i Hercegovina

Monsarš, Portugal

Lago di Resia, Italija

Peruž, Frnacuska

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Evropske destinacije koje još nije pokorio masovni turizam se pojavio prvo na TU magazin.

Prva stanica bila je Bol na ostrvu Braču, gde su učesnici boravili u hotelu Bluesun Hotel Elaphusa. Tokom obilaska predstavljeni su smeštajni kapaciteti, konferencijske sale, sportski sadržaji i mogućnosti organizacije različitih vrsta poslovnih događaja. Posebna pažnja posvećena je infrastrukturi namenjenoj korporativnim grupama, kao i dodatnim sadržajima koji mogu upotpuniti poslovne programe.

Pored hotelskih kapaciteta, učesnici su imali priliku da upoznaju i turističke atrakcije ostrva Brača koje mogu biti deo incentive i team building programa. Program je uključivao obilazak kamenoklesarske škole, Muzeja ulja, Vidove gore, kao i vođenu šetnju kroz Bol. Dodatno su predstavljeni Bluesun Holiday Village Bonaca i teniski centar, čime je dodatno naglašen potencijal destinacije za sportske i korporativne događaje.

Jedan od važnih segmenata studijskog putovanja bilo je predstavljanje lokalne gastronomije i eno ponude kroz posetu vinariji Stina, gde su učesnici imali priliku da se upoznaju sa vinarskom tradicijom Brača i degustiraju vina pogodna za incentive i ekskluzivne poslovne programe. Večera je bila organizovana u restoranu Boket78, gde su učesnici zajedno sa predstavnicima hotela i lokalne turističke zajednice imali priliku da se detaljnije upoznaju sa svim sadržajima ostrva.

Nakon Brača, program je nastavljen na Makarskoj rivijeri u hotelu Bluesun Hotel Soline u Brelima. Predstavnici agencija obišli su hotelske sadržaje namenjene poslovnim skupovima, uključujući sale za sastanke, prostore za događaje i velnes sadržaje koji sve češće postaju važan deo korporativnih putovanja. Nakon ručka u restoranu Sol, organizovan je i obilazak Skywalk Biokovo, jedne od najatraktivnijih tačaka za dodatne programe poslovnih grupa. Večera je bila organizovana u lokalnom restoranu gde su učesnici imali priliku da degistiraju lokalne tradicionalne specijalitete.

Posebno zanimljiv segment ovog FAM Tripa bio je i za predstavnike agencije specijalizovane za leisure putovanja, jer je omogućio da se na licu mesta sagledaju kapaciteti koji prevazilaze klasični MICE segment i jasno pokazuju da Bluesun hoteli nude snažan potencijal i za individualna i odmorišna putovanja. Time je dodatno zaokružena slika o fleksibilnosti ponude i mogućnosti kombinovanja poslovnog i leisure segmenta u okviru iste hotelske grupacije.

Završni deo putovanja obuhvatio je posetu hotelu Bluesun Hotel Maestral, gde su predstavljene mogućnosti za organizaciju manjih poslovnih skupova, ekskluzivnih događaja i incentive programa. Kroz obilazak više hotelskih objekata, učesnici su dobili detaljan uvid u ponudu kompanije Bluesun Hotels & Resorts i potencijal koji Brač i Makarska rivijera imaju za razvoj MICE turizma.

Ovakva studijska putovanja imaju važnu ulogu u povezivanju hotelskih kompanija sa organizatorima događaja i korporativnim agencijama, jer omogućavaju direktno upoznavanje sa kapacitetima destinacije i kreiranje novih poslovnih prilika na tržištu poslovnog turizma.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Bluesun Hotels predstavio MICE potencijal na FAM Tripu kroz Brač i Makarsku rivijeru se pojavio prvo na TU magazin.

Od proleća 2026. godine, španski hoteli zakonski su u obavezi da prihvataju vladinu mobilnu aplikaciju MiDNI. Ona omogućava gostima da se prijave jednostavnim skeniranjem QR koda umesto predavanja fizičkog dokumenta na recepciji. Pasoš, bar u obliku u kom ga danas poznajemo prilikom prijave u hotel, polako odlazi u prošlost.

Kako funkcioniše MiDNI?

MiDNI predstavlja digitalnu verziju španskog identifikacionog dokumenta koja se koristi putem mobilnog telefona. Prilikom dolaska u hotel gost generiše privremeni QR kod, koji recepcionar skenira i proverava kroz zvanični državni sistem. Na taj način identitet se potvrđuje za svega nekoliko sekundi, bez potrebe za kopiranjem ili fizičkim zadržavanjem dokumenta. Sistem je osmišljen tako da korisnik može da kontroliše količinu podataka koje deli, u zavisnosti od konkretne potrebe.

Šta se menja za hotele?

Za hotelski sektor digitalna identifikacija donosi bržu prijavu gostiju, manje administrativnih procedura i jednostavnije usklađivanje sa zakonskim obavezama. Posebno tokom letnje sezone, kada recepcije obrađuju veliki broj dolazaka u kratkom vremenu, ovakav sistem mogao bi značajno da skrati čekanja. Ipak, fizički pasoši i lične karte neće biti ukinuti. Hoteli će i dalje morati da prihvataju tradicionalne dokumente, dok će MiDNI predstavljati dodatnu opciju za goste koji žele brži digitalni proces.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Da li Evropa ide istim putem?

Uvođenje MiDNI-ja dolazi u trenutku kada Evropska unija intenzivno razvija projekte digitalnog identiteta i elektronskih novčanika za građane. Stručnjaci smatraju da bi iskustvo Španije moglo da posluži kao model za druge zemlje koje žele da modernizuju procese identifikacije u turizmu. Digitalne avionske karte, online check-in i mobilni ključevi za hotelske sobe već su postali deo svakodnevnog putovanja. Digitalni identitet predstavlja sledeći korak u toj transformaciji.

Budućnost hotelske prijave

Iako pasoši još neće završiti u muzeju, jasno je da se hotelska industrija kreće ka digitalnim rešenjima. Španija je prva napravila veliki korak, a ukoliko se model pokaže uspešnim, putnici bi u narednim godinama mogli sve češće da se prijavljuju u hotel samo uz pomoć mobilnog telefona i jednog QR koda.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak QR kod umesto pasoša – Španija menja način prijave gostiju u hotelima se pojavio prvo na TU magazin.

Trend rasta vidi se i na terenu kroz konkretne brojke. Prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija, 20. maja u Crnoj Gori boravilo je preko 44 hiljade turista, što predstavlja povećanje od 27 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kao i čak 32 procenta više u odnosu na 2019. godinu. Ovakav skok jasno pokazuje ubrzani oporavak i jačanje turističke sezone, Crna Gora očekuje rekordnu sezonu.

Sličnu sliku potvrđuju i zvanične statistike. Prema podacima Uprave za statistiku Monstat, u martu 2026. godine Crnu Goru je posetilo više od 83 hiljade turista, što predstavlja rast od 2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U strukturi gostiju i dalje dominiraju posetioci iz regiona, Velike Britanije, Nemačke i Francuske, dok se istovremeno beleži primetan rast dolazaka sa udaljenih tržišta poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Ukupni rezultati od početka godine dodatno potvrđuju pozitivan trend. U prva tri meseca 2026. godine Crnu Goru je posetilo više od 198 hiljada turista, što predstavlja ostvarenje od oko 99 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, piše RTCG. Uz to, ukupni namenski prihodi – uključujući boravišnu taksu, turističku taksu i članarine – od početka godine do 19. maja 2026. godine iznosili su 873.214,35 evra, što je rast od 1,19 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ovaj članak Crna Gora obara rekorde, na samom vrhu Evrope po zadovoljstvu turista se pojavio prvo na TU magazin.

Prema riječima Željka Tatića, predsjednika Udruženja ugostitelja Republike Srpske, kultura ispijanja kafe i danas ostaje snažno povezana sa mentalitetom ljudi na ovim prostorima.

„Kod nas kafa nikada nije bila samo piće. Ona predstavlja druženje, razgovor, pauzu od svakodnevice i trenutak opuštanja. Gradovi se prepoznaju po svojim kafama, baštama i atmosferi koju nude“, ističe Tatić.

Ipak, način ispijanja kafe posljednjih godina značajno se promijenio. Nekada su ljudi satima sjedili u istom lokalu, dok današnji tempo života donosi drugačije navike. Sve više se traže moderni koncepti, speciality kafa, drugačiji enterijeri i mjesta koja nude iskustvo, a ne samo proizvod.

„Današnji gost želi kompletnu priču. Naravno da je kvalitet kafe važan, ali atmosfera, ambijent, muzika, usluga i osjećaj koji lokal pruža često presude gdje će neko doći i ostati“, kaže Tatić.

Veliki uticaj na razvoj kafeterija imaju i društvene mreže. Vizuelni identitet lokala postao je gotovo jednako važan kao meni. Ugostitelji danas pažljivo osmišljavaju enterijere, detalje i prezentaciju hrane i pića upravo zbog fotografija i sadržaja koji završavaju na Instagramu, TikToku ili Facebooku.

„Društvene mreže su potpuno promijenile način promocije ugostiteljskih objekata. Gosti žele mjesta koja izgledaju moderno, autentično i fotogenično. Dobar ambijent danas postaje dio marketinga“, objašnjava Tatić.

Iako je cijena važan faktor, sve više gostiju spremno je izdvojiti više novca za kvalitetnu kafu i dobro iskustvo. Posebno mlađe generacije sve više prepoznaju razliku između industrijske i kvalitetne "specijalne" kafe, ali i značaj same pripreme.

„Ljudi danas više putuju, prate trendove i žele ono što vide u velikim evropskim gradovima. Ugostitelji u Republici Srpskoj sve bolje prate te trendove i pokušavaju ih prilagoditi domaćem tržištu“, dodaje Tatić.

Trendovi se, smatra on, definitivno prate mnogo više nego ranije. Od modernih espresso barova, craft napitaka i alternativnih metoda pripreme, pa do minimalističkog dizajna enterijera - scena se razvija iz godine u godinu.

Ipak, bez obzira na moderne trendove, jedno ostaje isto - kafa je i dalje simbol susreta i razgovora. Upravo zato kultura ispijanja kafe ostaje jedan od najprepoznatljivijih dijelova identiteta svakog grada.

Tekst: Igor Ninković

Intervju: Aleš Gorenc, barista

Od prvog susreta s V60 metodom na takmičenju u Slovačkoj, gdje je – kako sam kaže – prvi put zaista popio dobru kafu, do rada na Olimpijskim igrama i statusa jednog od rijetkih nosilaca LAGS Zlatni lončić licence u svijetu, Aleš je izgradio impresivnu karijeru u specialty coffee industriji. Ipak, iza nagrada i titula stoji jednostavna filozofija: kafa je prije svega iskustvo koje povezuje ljude.

Na HUBiH Festivalu u Sarajevu održao je masterclass simboličnog naziva „Pa samo je to kafa? … ili?“, gdje je publici pokazao da kafa nije samo napitak, već kompleksan svijet aroma, tehnika, edukacije i kreativnosti. Kroz razgovor otkriva kako takmičenja oblikuju vrhunskog baristu, zašto su greške neizostavan dio učenja te na koji način želi novu generaciju barista motivisati da pomjeraju granice ove industrije.

HUBiH: Aleš, prije nego što krenemo u specialty coffee svijet i vaš masterclass koji je održan 07.02.2026. u Sarajevu, možete li nam ispričati kako je počela vaša ljubav prema kafi i šta Vas je motivisalo da postanete barista?

ALEŠ: Ljubav prema kavi zapravo je počela još dok sam pohađao višu školu za ugostiteljstvo. Sve je započelo tako što za jedno natjecanje nismo imali prijavljenog kandidata, pa sam se na kraju javio ja.

Natjecanje je održano u Slovačkoj, u Prešovu, gdje sam tada osvojio posljednje mjesto. Ipak, upravo tamo sam prvi put vidio metode pripreme poput V60 i Aeropressa, a iskreno – tada sam prvi put popio i zaista dobru kavu. To je bilo prije otprilike petnaest godina.

HUBiH: Vaš profesionalni put je impresivan, od rada na Olimpijskim igrama u Pjongčangu do sudije na svjetskim prvenstvima, koja iskustva smatrate ključnim za razvoj Vaše stručnosti?

ALEŠ: Pomalo od svega, svakako. Barista nije samo stručnjak koji ima znanje o kavi – prije svega treba biti dobar u ugostiteljstvu i u posluživanju gosta koji mu dolazi na kavu. Za kavu često kažem da je ‘društveni most’, jer nas okuplja i povezuje. Sve zapravo počinje od jednostavnog pitanja: ‘Idemo na kavu?’ Na kraju je možda čak i ne popijemo, ali sve počinje upravo tom jednostavnom rečenicom.

HUBiH: Imate bogato iskustvo u ugostiteljstvu i barističkom svijetu, kako kombinujete praktične vještine s edukacijom i mentoringom drugih barista?

ALEŠ: Rekao bih da i ja pritom puno naučim kada netko dođe u Barcaffè Akademiju kako bih mu bio mentor. Svi smo međusobno toliko različiti da, iako osnovna nit ostaje ista, način na koji nešto objašnjavamo uvijek je drugačiji. U tome mi je mnogo pomoglo i iskustvo koje sam stekao radeći, kako ste već spomenuli, primjerice na Olimpijskim igrama – naučiš se prilagoditi ljudima i situacijama te ne odustajati dok ne postigneš rezultat koji želiš i ti, ali i osoba koja je došla po novo znanje.

HUBiH: Vi ste višestruki dobitnik nagrada, uključujući Zlatni lončić i titule državnog barističkog prvaka, koliko takmičenja doprinose vašem profesionalnom razvoju i kreativnosti?

ALEŠ: Najviše, 100%. Razlika, barem meni, je u tome što kada dnevno radim s kavom, ne ulazim u baš sve detalje i sitnice koje na kraju čine veliku razliku.

Prije toga, ritam dana je takav da nemaš ni vremena ni fokusa da sve detaljno pratiš. Kada se pak odlučiš pripremati za natjecanje, tada odvojiš vrijeme za vježbanje, nekako ga pronađeš u danu i želiš ga maksimalno iskoristiti. A uz to dolazi i mnogo novih iskustava i znanja.

HUBiH: Kakav je osjećaj biti jedan od samo 13 ljudi na svijetu s važećom LAGS Zlatni lončić licencom i sudija na prestižnim natjecanjima?

ALEŠ: Naravno da sam bio ponosan na sebe što mi je uspjelo položiti ispit. Sad su prošle dvije godine i već imam nekoliko kandidata za koje mislim da bi mogli osvojiti Zlatni lončić. Već neko vrijeme vježbamo i nadam se da će do kraja godine barem još jedan ili dva uspjeti. Od početka mi je to bila najveća motivacija, jer latte art zapravo nikada nije bio moj prvi izbor. Prije svega zavolio sam kavu – njezine arome, okuse i pripremu. Shvatio sam da latte art brzo može privući više pažnje od onih kojima nešto podučavaš, pa kad sam krenuo tim putem, želio sam naučiti sve što mogu kako bih to znanje mogao prenijeti drugima koji žele ići istim putem. Jer prije nekoliko godina toga kod nas gotovo da nije bilo, a možda i danas nije sasvim razvijeno.

HUBiH: Na HUBiH Festivalu ste održali masterclass „Pa samo je to kafa? … ili?“, kako je proteklo predavanje i šta je, po Vašem mišljenju, posebno privuklo pažnju učesnika?

ALEŠ: Kad smo već razgovarali o latte artu, tu bih se nadovezao – mislim da je najviše pažnje bilo upravo na kraju, kad smo radili latte art. Kava je, zapravo, vrlo širok pojam, a sudionici su bili vrlo različiti – od osobe koja kavu jednostavno voli, do barista koji godinama radi s kavom. Teško je tada pronaći pravu mjeru znanja koju želiš prenijeti. Latte art, međutim, svi razumiju. Možda nam je vrijeme brzo isteklo, ali nadam se da bi bilo vrlo zanimljivo kada bismo imali priliku probati i cupping.

HUBiH: Kojim pristupom nastojite približiti kompleksnost specialty coffee kulture publici koja možda misli da je kafa samo piće?

ALEŠ: Cuppingom se također može pokazati spajanje kave s hranom, slatkišima ili vinom. Priprema se kava na različite načine, primjerice espresso, ibrik, filter. Na kraju se može završiti s potpisnim napitkom – signature epićem, bezalkoholnim koktelom. Može se predstaviti i druge dijelove kave, poput cvijeta ili cascara.

HUBiH: Koji su najzanimljiviji trendovi u svijetu kafe koje pratite i koje biste preporučili kolegama i entuzijastima?

ALEŠ: Trendovi se brzo mijenjaju, a jedan od najnovijih je espresso batch – espresso pripremljen unaprijed. Po meni, neki trendovi nisu nužno najbolji i možda bi to bila dobra tema za neki drugi put. Ovom prilikom preporučio bih trendove koji su već poznati, a možda ih još netko nije imao prilike probati. Primjerice, cold brew – klasičan ili, za malo više zabave, s dodatkom tonica, što je izvrstan osvježavajući napitak za vruće dane. Moj osobni favorit je kombinacija mandarine i žajbala, s dodatkom zdrobljenog leda i malo ruma, tako da se dobije efekt sličan mojitu. Što se tiče kava, preporučio bih više klasične opcije nego najnovije fermentacijske trendove ili co-fermented kave (gdje se kava fermentira s voćem i dobiva intenzivnu aromu tog voća). Popularnije su dobre, oprane afričke kave. Ako vam voćnost nije prioritet, probajte američke kave, a ako ih još niste kušali na filter način, preporuka je V60. Za kraj, kako biste motivirali lokale i bariste, svakako dajte priliku i koktelima s kavom – mislim da vas neće razočarati.

HUBiH: Latte art je danas vrlo popularan, ali koliko je zaista važan u profesionalnom barističkom svijetu?

ALEŠ: Isto kao što je važna dekoracija na tanjuru u dobrim restoranima – i ona sama po sebi ne mijenja okus, ali ima indirektan učinak. Prvo je vizualni dojam; ljudi već na temelju njega mogu procijeniti što mogu očekivati od kave prije nego što je uopće probaju.

HUBiH: Koji su vaši savjeti mladim ljudima i početnicima koji žele graditi karijeru u specialty coffee industriji?

ALEŠ: Možda ne samo za specialty kavu, nego za sve koji su zainteresirani za kavu – kvaliteta kave, znanje i tehnologija sada su napredovali na svim razinama. Najvažnije je imati ljubav prema kavi i ne bojati se isprobati nešto novo, pa čak i napraviti što više grešaka, jer se tako najviše nauči.

Iz vlastitog iskustva bih dodao da sada i u našim zemljama postoji mnogo dobrih barista. Kada idete na sajmove ili natjecanja, svi se okupljamo pa slobodno postavite što više pitanja koja vas zanimaju – svima je u interesu da nas bude što više i da industrija ide naprijed.

The post Aleš Gorenc: Kafa je društveni most – sve počinje jednostavnim pitanjem: Idemo na kafu? first appeared on HUBIH.

Intervju: Mario Mihelj, chef i vlasnik obrta Teglica u Zagrebu

Mario ostaje dosljedan jednoj ideji, a to je da jelo mora imati svoj identitet. Njegova kulinarska filozofija temelji se na sezonalnosti, lokalnim namirnicama i dubokom poštovanju tradicije, ali interpretiranoj kroz savremene tehnike i organizacijski pristup moderne kuhinje. Kao chef koji je profesionalno sazrijevao pod snažnim mentorskim utjecajem i kroz rad u zahtjevnim kuhinjskim sistemima, Mario kuhanje ne doživljava samo kao kreativni čin, već i kao odgovornost prema namirnici, timu i kulturi iz koje dolazi. Tradiciju vidi kao temelj koji ne sputava inovaciju, već joj daje smisao. Za njega je budućnost regionalne gastronomije jasna: povratak korijenima, ali s vizijom, znanjem i hrabrošću da se autentični okusi predstave svijetu na nov način.

HUBiH: Mario, često govorite o spoju tradicije i savremene gastronomije, kako biste opisali vlastitu kulinarsku filozofiju u nekoliko rečenica?

MARIO: Moja kuharska filozofija je da kuhamo sezonski, lokalno tragom tradicije i modernih tehnika.

HUBiH: Šta za vas znači „lokalni identitet na tanjiru“ i kako ga čuvate dok uvodite inovacije?

MARIO: Jelo mora imati svoj identitet te ga volim naglasiti jer tako čuvamo i prenosimo povIjest kuhanja i tradicije, naravno da kuham sa novim tehnikama tako da dobijemo to jelo spremno za nove goste, ali okus priča i identitete nismo izgubili.

HUBiH: Kao korporativni chef u nekoliko renomiranih restorana, svakodnevno balansirate između kreativnosti i organizacije, koji dio posla Vam donosi najveće zadovoljstvo?

MARIO: Kreativnost je jako zabavna te tu baš uživam, ali kada i gost uživa u tome, na kraju, onda je to najveće zadovoljstvo?

HUBiH: Kako se razvijala vaša uloga lidera u kuhinji i šta ste kroz godine naučili o radu s timom?

MARIO: Bilo je tu uspona i padova kroz godine rada ali najviše sam naučio razumijevanju i razmišljanju kao chef i lider te ispred mene nema nikada problema nego samo rješenja, to uvijek nudim svom timu.

HUBiH: Postoji li jelo ili period u Vašoj karijeri koji je posebno oblikovao Vaš današnji pristup kuhanju?

MARIO: Naravno da postoji period, to je bila 2008 do 2011 kada sam radio u dubrovačkom Giles restoranu , koji je vodio i postavio sam Giles Camelieri, Francuz sa Michelin iskustvom koji nije samo da me naučio kuhati već i razmišljati o samoj namirnici, sustavu kuhinje i organizaciji, a ponajviše o samoj kontroli samog sebe.

HUBiH: Na HUBiH Festivalu ste predstavili masterclass „Nova Tradicija“ kroz interpretaciju štrukli, kako je publika reagovala na transformaciju jednog klasičnog jela u modernu gastronomsku priču?

MARIO: Pa imao sam uvodnu prezentaciju o samoj kulturi i tradiciji hrane te lokaliteta i identiteta kuhanja i kuhinje odakle dolazimo. Tako da je ta štrukla bio jedan praktičan prikaz kako tradicijsko jelo transformirati u novo, pritom ne gubiti okuse i zadržati priču tradicije, ali na kraju biti zanimljiv novim generacijama, turistima i mogućnost tog jela staviti u svoj restoran ili jelovnik.

HUBiH: Šta je po Vašem mišljenju najteže kada se tradicionalno jelo reinterpretira za fine dining kontekst, a da ne izgubi autentičnost?

MARIO: Najteže je pokušati zadržati izvorni okus jela, kako pritom koristimo nove tehnike obrade često se desi da izgubimo okuse, ali veliki je izazov i izvorna namirnica koja se jako teško nabavi da je dobre kvalitete.

HUBiH: Gdje je granica između inovacije i pretjeranog udaljavanja od izvorne recepture?

MARIO: Okus je granica, ako smo izgubili taj izvorni dio okusa tada to jelo gubi taj dio izvornosti, te tada inovacija ostaje samo inovacija.

HUBiH: Kako savremeni chef može približiti tradicionalna jela mlađim generacijama gostiju?

MARIO: Mislim da jedino kroz ovakav pristup, prvo upoznavanje same tradicije kako je ona nastala, zatim pokazati kako se sa njom možemo igrati, stvarati i graditi dalje za nove generacije.

HUBiH: Smatrate li da regionalna kuhinja ima potencijal da bude snažniji dio međunarodne gastro scene?

MARIO: Definitivno da ima samo trebamo što više osvijestiti kulturu, stara jela, lokalitet.
Odličan primjer su nam Italija, Španjolska i Grčka, čija su jela poznata u cijelom svijetu jer kuhaju samo lokalno, tu je jako bitna i sama proizvodnja hrane jer tada je taj proces puno bolji i lakši, a to kod nas baš i ne funkcionira. Slavonija je prazna, ne sadi se koliko bi se moglo.

HUBiH: Kako vidite budućnost kuhinje u regiji u narednih deset godina, više povratak tradiciji ili..?

MARIO: Da, tradicija se vraća na velika vrata, treba je samo prigrliti, kuhati, upoznati je sa ljudima koje možda i nemaju dovoljno informacija niti saznanja odakle je sve poteklo. Sebe gledam kao ambasadora tog procesa, jer to je nešto na čemu moramo svi raditi te zadržati svoj identitet i samo ga jačati i prenositi dalje.

The post Mario Mihelj: Okus je granica – ako njega izgubimo, izgubili smo identitet jela first appeared on HUBIH.

Intervju: Snježana Pandža, PR Mostar Summer Fest

Mostar Summer Fest već više od decenije oblikuje ljetnu muzičku scenu Mostara i regije, pretvarajući grad u prepoznatljivu festivalsku destinaciju. Od skromnih početaka 2013. godine, festival je izrastao u događaj koji svake godine okuplja hiljade posjetitelja, afirmisana regionalna imena i nove muzičke izvođače, uz snažan fokus na produkciju, publiku i zajedničko iskustvo.

O razvoju festivala, njegovom utjecaju na turizam i lokalnu zajednicu, kao i izazovima koji dolaze s rastom i sve većim očekivanjima publike, govori Snježana Pandža, koja je dio Mostar Summer Festa od samih početaka. Od vjerne posjetiteljice, preko angažmana u foto-video produkciji, pa sve do 2021. godine kada postaje dio najužeg organizacijskog tima, Snježana danas aktivno učestvuje u kreiranju ključnih odluka i pravca razvoja festivala. Kao team leader PR i Social Media tima, zadužena je i za komunikaciju festivala, društveno odgovorne projekte i sadržaj kojim MSF svakodnevno gradi svoj odnos s publikom.

Mostar Summer Fest već godinama zauzima važno mjesto na festivalskoj mapi regije. Kako biste opisali njegov razvoj od prvog izdanja do danas?

Mostar Summer Fest od prvog izdanja 2013. godine prošao je put od ideje par entuzijasta iz ljubavi prema muzici do jednog od prepoznatljivijih festivala u regiji. Trinaest izdanja festivala je jako dugo razdoblje kroz koje se mnogo toga nauči. Najprije o organizaciji festivala, a ponajviše o sebi i svojim mogućnostima. Nauči se o snazi i izdržljivosti, ali i o slabostima i izazovima, kako ih prevazići, te koliko je važan timski rad da bi se došlo do cilja. A cilj je uvijek isti, izvođačima osigurati vrhunsku produkciju, a posjetiteljima festivala donijeti kvalitetan lineup i pružiti im neponovljivo festivalsko iskustvo. Festival se profilirao kao snažan događaj koji svojim kvalitetnim muzičkim programom i dodatnim sadržajima doprinosi pozicioniranju Mostara kao festivalske destinacije te ga s pravom smješta na mapu važnih kulturnih događaja u regiji.

Ovogodišnji lineup već je izazvao veliku pažnju javnosti. Po čemu se Mostar Summer Fest 2026 izdvaja u odnosu na prethodne godine?

Pratiti trendove i donositi najbolje i najaktualnije od onog što muzička regija pruža, pokretačka je snaga festivala još od prvog izdanja. Uvijek se trudimo biti aktualni, a pritom su želje publike bile glavni orijentir kod bukiranja ovogodišnjeg lineupa. Lineup predvodi Dubioza kolektiv, jedno od najznačajnijih regionalnih muzičkih imena u europskim okvirima, čiji je nastup ujedno i svojevrsna ekskluziva, budući da je ovo njihov premijerni nastup na Mostar Summer Festu. Tu su i trenutno najtraženija imena regije poput Zostera, Grše i Devita, zatim mnoga nova rock i trap imena, da bi lineup na kraju bio podvučen evergreen imenom stare rock škole- Galijom. Možda bi najispravnije bilo reći da publika i organizacijski tim festivala svake godine zajednički sastavljaju lineup.

Koliko je zahtjevno svake godine podići organizaciju na viši nivo i šta su najveći izazovi s kojima se susrećete?

Kako festival raste iz godine u godinu, raste i kompleksnost organizacije, produkcije, logistike, marketinga, uključujući i koordinaciju velikog broja ljudi uključenih u realizaciju. Najveći izazovi su faktori na koje ne možemo direktno utjecati. Vremenski uvjeti su jedan od njih, ali i nepredviđene situacije poput otkazivanja nastupa nekog izvođača iz zdravstvenih razloga, što nam se u nekoliko navrata i dogodilo. Svjedočili smo i pandemiji koronavirusa, kada smo festival u planiranom datumu početkom ljeta bili primorani otkazati. Upravo je pandemija koronavirusa značajan pokazatelj koliko vanjski faktori mogu utjecati na organizaciju i održivost događaja. Ono na šta možemo utjecati jeste dobra priprema i brza reakcija, a dugogodišnje iskustvo pomaže nam da na takve izazove odgovorimo na najbolji mogući način.

Mostar Summer Fest ima snažan utjecaj na lokalnu zajednicu. Kako festival doprinosi razvoju turizma i ugostiteljstva u Mostaru?

Od prvog izdanja, kroz festival promoviramo moć i snagu muzike kao univerzalnog jezika. Ujedinjujemo sve ljude pozitivnih vibracija, potičemo ih na veći društveni angažman i na neophodnost vlastite aktivacije za dobrobit društva u cjelini. Iza nas je i trinaest generacija volontera, mladih ljudi koji svake godine daju svoj doprinos kroz proaktivnost i kreativnost. Zanimljivo je vidjeti kako su volonteri s prvih izdanja sada dio festivalskog tima. Fokus je uvijek na stvaranju novih prilika za suradnju s različitim udrugama, lokalnim partnerima i uključivanju zajednice, čime Mostar Summer Fest postaje više od trodnevnog događaja stvarajući prostor za razmjenu znanja, vještina i podrške.

Volimo reći da s Mostar Summer Festom počinje ljeto,  a tijekom trajanja festivala grad bilježi značajan porast broja posjetitelja, kako iz regije, tako i iz inostranstva, što se direktno reflektira na popunjenost smještajnih kapaciteta, ali i na rad restorana, pubova i drugih ugostiteljskih objekata. Posjetitelji festivala često odlučuju produžiti svoj boravak kako bi uživali u Mostaru i Hercegovini. Na taj način Mostar postaje važna atraktivna destinacija na turističkoj mapi regije. Posjetitelji ne dolaze samo zbog festivala, već i zbog cjelokupnog iskustva grada, njegove atmosfere, kulture i ljudi.

Da li bilježite povećan interes gostiju iz inostranstva i kako to utiče na pozicioniranje Mostara kao festivalske destinacije?

Tijekom trinaest godina bilježimo konstantni rast broja posjetitelja, tako da se sada možemo pohvaliti s brojkom od 15 000 posjetitelja koja prođe kroz festivalske kapije kroz tri festivalske večeri.

Već sam spomenula da iz godine u godinu raste broj posjetitelja iz drugih gradova Bosne i Hercegovine, regije i inostranstva. Taj parametar se jednostavno prati kroz online kupovinu ulaznica, ali i na fizičkim prodajnim mjestima, naročito ispred festivalske zone. Također, u prilog tomu idu i mnogobrojni upiti i zanimanja na društvenim kanalima festivala, poruke turista iz Europe i Amerike, te veliki interes regionalnih i stranih medija koji redovito prate festival. Mostar Summer Fest stvara nezaboravne trenutke euforije i emocija i spaja fantastičnu publiku iz svih krajeva svijeta.

Na koji način festival utiče na produženje turističke sezone i ukupnu ekonomsku sliku grada?

Mostar Summer Fest već godinama ima stratešku ulogu u turističkoj i kulturnoj ponudi grada Mostara i Hercegovine. Datum festivala je većinu godina označavao upravo početak ljetne sezone u Hercegovini. Budući da i sami mnogo putujemo, plan putovanja gotovo uvijek uključuje posjetu nekom muzičkom ili street food festivalu. Kada grad nudi različite sadržaje, tada i turisti imaju razloga ostati duže na toj lokaciji, a festivali su idealan način da turisti upoznaju grad i kulturu ljudi, zar ne?  Uz podršku Grada Mostara i Turističke zajednice Grada Mostara, Mostar Summer Fest iz godine u godinu potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih urbanih festivala u regiji, a veći broj posjetitelja djeluje pozitivno i na sve druge aspekte.

Organizacija velikih događaja danas podrazumijeva i određeni nivo društvene odgovornosti. Kako Mostar Summer Fest pristupa temama održivosti i odgovornog poslovanja?

Mostar Summer Fest od samih početaka gradi svoj identitet na društvenoj odgovornosti, ali i sve više pažnje posvećuje održivim festivalskim praksama kroz odgovornije upravljanje resursima. Kao festival koji je nastao iz društvenog aktivizma mladih entuzijasta, kroz organizirani volonterski program mladima pružamo priliku da unaprijede vlastite kapacitete i steknu praktično iskustvo u području event managementa, kulturnog i festivalskog turizma i razvoja soft vještina.

Društvenu odgovornost provodimo i kroz humanitarne akcije dobrovoljnog darivanja krvi u suradnji s Transfuzijskim centrom SKB Mostar, čime podižemo svijest o potrebi za sigurnom krvlju i ohrabrenjem pojedinaca da redovno doniraju krv. Također, s ciljem podrške djeci s poteškoćama u razvoju dio prihoda od prodaje ulaznica usmjeravamo Udruzi „Otac“, sa željom da doprinesemo unapređenju kvalitete života djece, njihovom liječenju i terapijama, ali i pružanju podrške njihovim obiteljima.

Aktivno surađujemo i s Udrugom za Down sindrom iz Mostara, uključujući članove udruge u organizaciju festivala i volontiranje. Ova inicijativa promiče jednakost, pružajući osobama s Down sindromom priliku za radno angažiranje i druženje.  Kroz ovakve inicijative nastojimo podići svijest o važnosti jednakih prilika za sve članove društva, potaknuti solidarnost i društvenu odgovornost, te podsjetiti koliko zajedničkim djelovanjem možemo napraviti konkretne i pozitivne promjene u zajednici.

Koliko su digitalne platforme i društvene mreže promijenile način komunikacije i promocije festivala?

Digitalne platforme su uvelike transformirale promociju festivala iz jednosmjernog oglašavanja u interaktivno. Osim što je brže i lakše najaviti festivalski lineup, informacije o ulaznicama i festivalskom sadržaju, putem društvenih kanala komunikacija s publikom je postala dvosmjerna, direktno komuniciramo, a samim tim i gradimo odnos. Pored toga, promocija je postala vizualno atraktivnija i dinamičnija, jer kada prenesemo atmosferu s nastupa, i oni koji nisu fizički prisutni imaju osjećaj kao da su dio tog trenutka. Upravo to često stvara dodatni interes i motivira ljude da sljedeći put budu dio festivala. A tu je i fenomen trendinga koji je jasan pokazatelj što publika u određenom trenutku najviše sluša i dijeli, a upravo ti uvidi pomažu nam da jasnije razumijemo njihove interese i preciznije usmjerimo promociju prema njima.

Postoji li neka posebna priča ili trenutak iz prethodnih izdanja festivala koji Vam je ostao u posebnom sjećanju?

Svako izdanje festivala je zanimljivo poglavlje jedne velike priče, ali ipak bih izdvojila jedno posebno izdanje. Kako sam prethodno spomenula, 2020. godine kada nas je sve pauzirala pandemija koronavirusa, dotadašnji ljetni datum festivala nije bio opcija i festival je otkazan uslijed sigurnosnih mjera. Ipak, u skladu sa svim preporukama i mjerama nadležnih institucija, 7. 11. iste godine, u dvorištu Sveučilišne biblioteke u Mostaru, održalo se posebno jednodnevno izdanje festivala na kojem su nastupili Let 3, After Affair i mostarski bend Elliot. Publiku je činilo 50 sretnih dobitnika koji su izvučeni putem nagradne igre. Festival se održao na otvorenom, uz sve sigurnosne preporuke, a posjetiteljima su osigurane i brendirane MSF zaštitne maske. Za sve koji su željeli, a nisu mogli biti uživo na festivalu, omogućili smo online prijenos na našem službenom Facebook profilu, a vrhunska produkcija je bez sumnje u svaki dom donijela festivalsku euforiju. Vodili smo se mišlju kako je i u najtežim situacijama važno održati pozitivnu energiju i usmjeriti je u pravom smjeru stoga je organizacijski tim vrijedno radio kako bi ljubitelji festivala i dobre muzike i u takvim vremenima osjetili dio Mostar Summer Festa.

Kako vidite budućnost Mostar Summer Festa u narednih nekoliko godina? Postoje li planovi za dodatno širenje ili nove formate?

Imamo jaku želju Mostar Summer Fest preseliti na veću, prirodnu lokaciju. Takva lokacija otvorila bi brojne mogućnosti poput većeg broja stageva različitog muzičkog žanra, festivalskog kampa, dodatnih interaktivnih i zabavnih festivalskih sadržaja i sl., za koje trenutna gradska lokacija nažalost nema kapacitet. Budući da smo svi u organizacijskom timu veliki ljubitelji koncepta festivala i da kao posjetitelji podržavamo brojne festivale u regiji, želimo uključiti na Mostar Summer Fest sve ono što festivalima daje dodatnu vrijednost i iskustvo koje se dugo pamti. Želimo ljubitelje Mostar Summer Festa povesti u još veću i još uzbudljiviju festivalsku avanturu.

Šta biste poručili posjetiteljima koji možda prvi put dolaze na festival, ali i onima koji mu se iz godine u godinu vraćaju?

Mostar Summer Fest ima svoju dugogodišnju vjernu publiku,  koja s nama živi muziku i festivalsko iskustvo iz godine u godinu. To su ljubitelji atmosfere, energije i zajedništva koje MSF donosi. S tom publikom stvorili smo posebnu vezu, zajedno rastemo i iznimno smo zahvalni na podršci, povjerenju i dijeljenju zajedničkih vrijednosti. Imamo primjere djece koja su prva izdanja festivala iskusila na ramenima roditelja, a danas su fanovi iz prvog reda sa svojom ekipom.

Svake godine nam pristižu nove generacije koje po prvi put dolaze na festival i ne kriju oduševljenje. Stoga, ako volite muziku, svirke uživo, otkrivanje nekih novih muzičkih imena, zajedničko druženje, nerijetko i s omiljenim izvođačima, Mostar Summer Fest je idealno mjesto za to. Posebna festivalska priča o muzici, ljubavi i slobodi.

The post Mostar Summer Fest: trinaest godina rasta, zajedništva i festivalske energije first appeared on HUBIH.

Intervju: Emir Muharemović, vlasnik agencije Stari Most Travel u Mostaru

Mostar posljednjih godina sve snažnije potvrđuje svoju poziciju jedne od najatraktivnijih turističkih destinacija u regiji, a iza autentičnih iskustava koja turisti nose sa sobom često stoje lokalni ljudi koji grad poznaju najbolje. Turistička agencija Stari Most Travel upravo na tome gradi svoj pristup, spajajući historiju, kulturu, gastronomiju i gostoljubivost u jedinstven doživljaj Hercegovine. O tome šta današnje turiste najviše privlači Mostaru, koliko se mijenjaju trendovi u turizmu i zašto je autentičan storytelling ključ uspješnog turističkog iskustva, razgovarali smo sa Emirom Muharemovićem, vlasnikom agencije koja Mostar promoviše mnogo šire od njegove najpoznatije razglednice, Starog mosta.

Turistička agencija Stari Mostar prepoznatljiva je po promociji autentičnog iskustva grada. Kako biste opisali misiju i viziju vaše agencije?

Naša misija je jednostavna, ali odgovorna: svaki uposlenik agencije “Stari Most Travel” prvenstveno je ambasador svog grada, regije i države. Vizija nam je da domaćim i stranim turistima ne pružamo samo puko razgledanje, već najbolje moguće iskustvo koje Bosna i Hercegovina nudi, povezujući ih s našom tradicijom na iskren i gostoljubiv način.

Šta danas, po Vašem mišljenju, Mostar čini posebno atraktivnom turističkom destinacijom u odnosu na druge gradove u regiji?

Mostar ima taj rijedak spoj idealnog geografskog položaja, unikatne arhitekture i, ono najvažnije, duha naših ljudi. Ta neposrednost i toplina lokalnog stanovništva, uz specifičnu mješavinu kultura na malom prostoru, čini nas destinacijom koja se ne može kopirati.

Koji tipovi turista najčešće posjećuju Mostar i koliko se njihova očekivanja mijenjaju posljednjih godina?

Profil gostiju varira s godišnjim dobima. Ljeti dominiraju individualni putnici tzv. “backpackersi” iz cijelog svijeta, dok su proljeće i jesen ispunjeni porodicama sa djecom i turistima zrelije dobi. Ono što primjećujemo je da su turisti danas informisaniji; traže autentičnost, personalizovanu uslugu i vrlo im je važan pravi omjer cijene i kvalitete.

Koliko je važan segment lokalnih vodiča i autentičnog storytellinga u kreiranju turističkog doživljaja?

To je ključni segment. Svi mi u turizmu smo ambasadori, ali turistički vodiči su “lice” države. Oni su ti koji kroz storytelling oblikuju sliku o nama u očima stranaca. Dobar vodič ne prenosi samo historijske činjenice, već emociju i duh grada.

Mostar je poznat po Starom mostu, ali i bogatoj kulturno-historijskoj ponudi. Koliko uspijevate proširiti fokus turista i na druge lokacije i sadržaje u gradu?

Aktivno radimo na tome da gostima pokažemo da Mostar živi i izvan zidina Starog grada. U zavisnosti od vremena kojim gosti raspolažu, trudimo se uključiti i druge sadržaje, pokazujući im slojevitost mostarske historije i modernog načina života.

Kako ocjenjujete saradnju između turističkih agencija, ugostiteljskih objekata i hotela u Mostaru?

U ovom poslu niko ne može biti sam. Mi smo jedni drugima neophodni kako bismo pružili kompletan doživljaj. Iako uvijek ima prostora za napredak, saradnja je generalno dobra jer smo svjesni da samo zajedničkim snagama – od smještaja do ture – možemo kreirati zadovoljnog gosta.

Da li se Mostar i dalje više doživljava kao “izletnička destinacija” ili sve više kao grad u kojem turisti ostaju duže?

Činjenica je da je Mostar dugo bio percipiran kao mjesto za jednodnevni izlet, ali taj trend se polako, ali sigurno mijenja. Zbog odličnog položaja, Mostar sve češće postaje baza odakle turisti istražuju ostatak Hercegovine, što je veliki pomak za lokalnu ekonomiju.

Koliko digitalni marketing i online platforme utiču na dolazak gostiju i promociju vaše ponude?

U današnjem svijetu online prisutnost nije izbor, već nužnost. Digitalni marketing je od krucijalne važnosti za naše poslovanje. Mi aktivno koristimo sve kanale kako bismo promovisali ne samo našu agenciju, već i cijelu Bosnu i Hercegovinu kao atraktivnu destinaciju.

Primjećujete li porast interesovanja za “iskustveni turizam”, ture, lokalne priče, gastronomiju i slične sadržaje?

Definitivno. Iako je to specifična niša, sve je više onih koji traže “nešto više”. U sklopu naše kompanije imamo i brend Via Vino, koji je fokusiran upravo na to – jedinstvena iskustva povezana s gastro-turizmom i vrhunskim lokalnim vinima, što gosti izuzetno cijene.

Kako sezonalnost utiče na poslovanje i postoji li prostor za razvoj turizma tokom cijele godine?

Sezonalnost je i dalje izazov, ali mi u agenciji “Stari Most Travel” kontinuirano kreiramo pakete i proizvode namijenjene vansezonskom periodu. Cilj nam je pokazati da Hercegovina ima šta ponuditi i zimi i u rano proljeće, čime doprinosimo produženju turističke sezone.

Šta je ono što gosti najčešće pamte nakon posjete Mostaru kroz vašu agenciju?

Pamte priče koje čuju i iskustva koja prožive, ali ono što najduže nose u srcu su ljudi. Gostoljubivost i taj ljudski kontakt su ono što našu uslugu izdvaja od drugih.

Šta biste poručili putnicima koji prvi put dolaze u Mostar, a žele doživjeti grad na autentičan način?

Moja preporuka je da nam se jave online ili nas posjete u našoj agenciji u Starom gradu. Dozvolite lokalcima da vam pokažu skrivene ljepote, probajte hranu tamo gdje mi jedemo i slušajte priče koje se ne nalaze u običnim brošurama. To je jedini pravi način da istinski doživite Mostar.

The post Emir Muharemović: Mostar nije samo destinacija, već iskustvo koje se pamti first appeared on HUBIH.

Šta nudi restoran Marco Polo?

U ponudi restorana nalaze se:

• specijaliteti italijanske kuhinje
• kineska jela i wok ponuda
• internacionalna kuhinja
• veliki izbor vina
• catering usluge
• ljetna terasa uz Vrbas
• prostor za porodična i poslovna okupljanja

Posebno se izdvaja njihova vinska karta sa velikim izborom domaćih i stranih etiketa, kao i pažljivo birane namirnice koje koriste u pripremi hrane.

Mnogi gosti izdvajaju upravo ambijent restorana – kombinaciju moderne elegancije i opuštene atmosfere uz rijeku.

Ambijent koji osvaja

Jedan od najvećih aduta restorana je njegova lokacija uz rijeku Vrbas. Tokom toplijih dana terasa restorana postaje jedno od omiljenih mjesta za ispijanje vina, ručkove i večernja druženja. Ugodan enterijer, lounge atmosfera i profesionalno osoblje doprinose tome da se gosti osjećaju prijatno bez obzira da li dolaze na kafu, ručak ili večeru.

Marco Polo – restoran za sve prilike

Marco Polo često je izbor za:

• poslovne sastanke
• rođendane i proslave
• porodične ručkove
• romantične večere
• catering događaje
• druženja uz vino i specijalitete kuće

Njihova catering ponuda posebno je popularna za privatne i poslovne događaje, gdje restoran preuzima kompletnu organizaciju hrane i usluge.

„Gastronomija“ predstavlja umjetnost i nauku dobrog jela i pića. Ona obuhvata:

• pripremu hrane

• prezentaciju

• izbor sastojaka

• istoriju jela

• cjelokupno iskustvo objedovanja

Nekada rezervisana za elitu, gastronomija je danas dostupna široj publici, što je dovelo do razvoja gastropubova i gastro barova.

Uspon gastropubova i gastro barova

Gastropub kombinuje opuštenu atmosferu puba s kvalitetnom hranom:

• unaprijeđene verzije klasičnih jela

• svježi i sezonski sastojci

• craft piva i lokalni proizvodi

Gastro bar ide korak dalje:

• sofisticiran jelovnik

• fokus na kombinaciju hrane i pića

• moderniji ambijent

Šta definiše klasični bar

Tradicionalni bar je mjesto za konzumaciju pića i druženje. Danas su barovi evoluirali:

• nude male obroke (bar food)

• razvila se kultura koktela i miksologije

• barmeni postaju umjetnici

Simbioza hrane i pića

Najveća magija nastaje kada se hrana i piće pravilno uparuju:

• vino pojačava ukus jela

• pivo balansira masnoću

• kokteli dopunjuju arome

Primjer:
Burger u gastropubu može biti gourmet verzija uz craft pivo, što potpuno mijenja iskustvo.

Temelji gastronomije

1. Kvalitet sastojaka

• svježi i sezonski proizvodi

• lokalni dobavljači

• održiva proizvodnja

2. Umijeće pripreme

• klasične tehnike (pečenje, dinstanje…)

• kreativnost i inovacija

• balans ukusa

3. Prezentacija

• vizuelni doživljaj

• boje i teksture

• estetika tanjira

Ambijent i iskustvo

Gastro iskustvo nije samo hrana.

Ključni elementi:

• osvjetljenje

• muzika

• dizajn prostora

• kvalitet usluge

Društvena dimenzija

Gastro prostori su mjesta:

• proslava

• druženja

• stvaranja uspomena

Vrste gastro objekata

Gastropub

• kvalitetna verzija klasične hrane

• opuštena atmosfera

Gastro bar

• fokus na piće i male porcije hrane

• moderan dizajn

Gastronomski restorani

• vrhunska kuhinja

• kreativni meniji

Uticaj gastronomije

Turizam

Ljudi putuju zbog hrane (food tourism).

Zdravlje

• fokus na kvalitetne sastojke

• svjesno jedenje

Kultura

Hrana kao način upoznavanja svijeta.

Kućno kuhanje

Inspiracija iz restorana prelazi u domove.

Kako prepoznati dobar gastro doživljaj

• inovativan meni

• kvalitetni sastojci

• dobra ponuda pića

• ugodan ambijent

• profesionalna usluga

• odnos cijene i kvaliteta

Budućnost gastronomije

Trendovi:

• održivost

• tehnologija

• biljna ishrana

• iskustveno objedovanje

• personalizacija

Zaključak

„Gastro“, „bar“ i „gastronomija“ predstavljaju različite nivoe istog svijeta – svijeta uživanja u hrani i piću. Ova mjesta nisu samo za jelo, već za:

• povezivanje

• istraživanje kultura

• uživanje u životu

FAQ

1. Razlika između gastro bara i bara

Gastro bar ima podjednak fokus na hranu i piće, dok bar uglavnom nudi piće.

2. Da li je gastronomija samo “fancy” hrana?

Ne – to je širi koncept kvaliteta i razumijevanja hrane.

3. Hrana u gastropubu

Unaprijeđena tradicionalna jela s kvalitetnim sastojcima.

4. Koliko je važna ponuda pića

Izuzetno važna – ključni dio iskustva.

5. Šta znači “lokalno porijeklo”

Namirnice dolaze iz lokalne zajednice.

6. Da li je skuplje?

U pravilu da, ali uz viši kvalitet i iskustvo.

Brtonigla će 25. i 26. listopada 2025. oživjeti kroz 23. izdanje Dana gljiva, tradicionalne edukativno-gastronomske manifestacije koja ove godine obilježava i 25. godišnjicu Društva gljivara Bujštine – Boletus. Ovaj događaj već više od dva desetljeća okuplja ljubitelje prirode, gljiva i vrhunske gastronomije, spajajući edukaciju, tradiciju i druženje u autentičnom istarskom okruženju.

Brtonigla je poznata po svojoj iznimno bogatoj i očuvanoj prirodi te raznolikim krajolicima koji kriju pravo bogatstvo gljiva. Ovo područje stanište je brojnih vrsta, a posebno se ističe Park prirode Škarline, slikovita oaza netaknute ljepote, kao i okolna sela koja su pravi mamac za strastvene berače gljiva. Oni iz godine u godinu čuvaju tradiciju branja i neraskidivu povezanost s prirodom. Gljive su ujedno i duboko utkane u lokalnu gastronomiju stoga se ova omiljena i visoko cijenjena namirnica  redovito nalazi na tanjurima lokalnih restorana, bilo u jednostavnim rustikalnim jelima ili suvremenim kulinarskim interpretacijama.

Program ove vrlo očekivane manifestacije započet će u subotu ujutro u 09:30 raskošnom izložbom koja prikazuje više od 200 vrsta gljiva dok će u 10 sati na redu biti prijem gljivarskih ekipa. Prijepodne donosi i natjecanje u branju gljiva te edukaciju o ljekovitom bilju i gljivama. Posebnu atrakciju čine radionice i vođene šetnje po šumi uz stručno vodstvo mikologa, koje će omogućiti posjetiteljima da izbliza upoznaju svijet gljiva i biljnog bogatstva Istre.

Nezaobilazna stanica bit će gastro ponuda lokalnih OPG-ova koja će širiti mirise i okuse Istre, a posjetitelji će moći uživati u degustacijama jela od gljiva, poput tjestenine s gljivama, s palentom, gljiva na žaru i brojnih drugih delicija pripremljenih prema tradicionalnim receptima i obogaćenih modernim notama. Uz to, sajam domaćih proizvoda nudit će i najbolje jesenske plodove istarske zemlje: sir i med, orašaste plodove, marmelade, kestene, stvarajući pravi mozaik lokalnih okusa i mirisa. Opuštenu i živopisnu atmosferu dodatno će obogatiti glazba Malvazija Banda, dok vrhunac dana, u 15:30, bit će proglašenje najljepše i najveće gljive kao i najljepše gljivarske košarice, uz prisustvo predstavnika Općine Brtonigla i Istarske županije.

Nedjelja pak donosi nastavak izložbe od 10:00 do 19:00, ali i pravi kulinarski spektakl. Naime taj dan će se održati natjecanje u kuhanju kotlića koje će započeti u 11:30, a sudionici će biti načelnici, gradonačelnici i predstavnici Klastera Sjeverozapadne Istre zajedno s gljivarskim udrugama. Glazbeni ugođaj osigurat će Alfa Time Band i ZT Lovrečica, dok će se u 15:00 održati proglašenje najboljeg kotlića manifestacije, pružajući završni kulminacijski trenutak vikenda.

Manifestacija će ove godine okupiti 15 gljivarskih društava i udruga iz Hrvatske, Italije i Slovenije, a raznolikost izložbenih gljiva, bogata gastronomija i lokalni proizvodi stvorit će jedinstven doživljaj jesenske Brtonigle. Organizatori ističu kako je festival nastao kao način da se proslavi bogatstvo istarskih šuma, da se ističu lokalni berači i kulinarske vještine, te da se potakne zajedništvo i očuvanje običaja. „Festival je bitan i iz turističkog aspekta – posebno privlači urbane posjetitelje koji traže ‘zelena’ iskustva, autentične doživljaje i spoj prirode i tradicije. Dani gljiva postali su dio identiteta Brtonigle i važan simbol održivog turizma u regiji“, poručuju organizatori.

Dani gljiva u Brtonigli ističu se svojim originalnim spojem edukacije, tradicije i gastronomije, nudeći živopisno iskustvo koje spaja prirodu, znanje i užitke baš onako kako to samo jesen u Istri zna.

Post Dani gljiva u Brtonigli: Jesenski raj za ljubitelje prirode i okusa je prvi puta viđen na Okusi.eu.

Japanski cheesecake jedan je od najtraženijih deserata na društvenim mrežama, a ova viralna verzija u čaši priprema se u tiramisu stilu i bez pečenja. Lagana tekstura, kremasti okus i jednostavna priprema čine ga savršenim izborom za brz desert, ali i kao zdraviji međuobrok. Ovaj japanski cheesecake bez alkohola obogaćen je maca prahom, prirodnim dodatkom koji daje energiju i savršeno se uklapa uz kavu.

Savjet

Za izraženiji tiramisu dojam, kekse možete kratko umočiti u kavu prije slaganja. Ovaj japanski cheesecake bez pečenja odličan je i kao proteinski doručak, desert uz kavu ili lagana slastica tijekom dana.

Post Viralni japanski cheesecake u čaši – tiramisu bez pečenja je prvi puta viđen na Okusi.eu.

Na jednom otoku u Perzijskom zaljevu, uz svaki smo obrok – bez iznimke – dobivali malu zdjelicu datulja u tahini. Bilo da je riječ o doručku, ručku ili večeri, taj slatki, prirodni zalogaj bio je početak i kraj svakog druženja za stolom. Posebno mjesto datulje imaju tijekom svetog mjeseca Ramadan, koji je upravo u tijeku. Tada se post prekida upravo datuljama – i to s razlogom.

Nakon cjelodnevnog posta, tijelu je potrebna brza, ali prirodna energija. Datulje su idealne jer sadrže prirodne šećere – glukozu i fruktozu – koji se brzo apsorbiraju i podižu razinu energije bez naglog opterećenja organizma. Osim toga, lako su probavljive, nježne za želudac i pomažu da se probavni sustav postupno “probudi”.

Započeti obrok (ili dan) datuljom ima smisla i izvan Ramadana. One potiču probavu, bogate su vlaknima te pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi kada se konzumiraju u umjerenim količinama. Zahvaljujući vlaknima pružaju osjećaj sitosti i podržavaju zdravlje crijeva. Više o tome u posebnom članku ovdje.

Zašto su datulje zdrave?

Datulje su prava mala riznica nutrijenata:

Vlakna – važna za zdravu probavu

Kalij – doprinosi normalnoj funkciji mišića i regulaciji krvnog tlaka

Magnezij – važan za živčani sustav i opuštanje mišića

Željezo – doprinosi stvaranju crvenih krvnih stanica

Vitamin B6 – podržava metabolizam i imunitet

Antioksidansi – pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa

A kada ih uvaljamo u tahinu, dobivamo još hranjiviji zalogaj.

Zašto su tahina i sezam zdravi?

Tahina je pasta od mljevenih sjemenki sezama. Sezam je bogat:

Zdravim nezasićenim masnim kiselinama – dobrima za srce

Biljnim proteinima

Kalcijem – važnim za kosti i zube

Cinkom – za imunitet

Magnezijem i željezom

Sezaminom i sezamolom – snažnim antioksidansima

Kombinacija prirodne slatkoće datulja i orašaste, blago gorkaste tahine daje savršenu ravnotežu okusa – a pritom je riječ o nutritivno bogatom, potpuno prirodnom zalogaju bez dodatog šećera.

Post Slatki zalogaj iz Perzijskog zaljeva: datulje u tahini koje osvajaju na prvi griz je prvi puta viđen na Okusi.eu.

Rösti je tradicionalno švicarsko jelo od naribanog krumpira, pečeno do zlatno-smeđe, hrskave kore i meke unutrašnjosti. Potječe iz kantona Bern, gdje su ga nekada farmeri jeli za doručak, a s vremenom je postao jedno od najpoznatijih jela Švicarske, gotovo simbol zemlje uz fondue i raclette.

Iako je švicarski u podrijetlu, slične varijante postoje diljem Europe. U Njemačkoj ga zovu Reibekuchen ili Kartoffelpuffer, u Austriji Erdäpfelpuffer, u Francuskoj galette de pommes de terre, dok su u Češkoj popularni bramboráky — srodni popečci od krumpira, ali s dodatkom brašna, češnjaka i začina poput majorana.

Ovaj recept kombinira klasični rösti s dimljenim lososom i špinatom. Mi ga volimo poslužiti i s poširanim jajetom, sirom i umakom hollandaise – jednostavno, a savršeno jelo za doručak, brunch ili lagani ručak.

Prijedlozi umaka*:

Holandez umak – umak hollandaise

Jogurtni umak s limunom i začinskim biljem

Kiselo vrhnje s vlascem

Blagi senf-umak s koprom i medom, uz dimljeni losos

Post Rösti od krumpira s lososom je prvi puta viđen na Okusi.eu.

Privatni chef sa luksuznih jahti, poznat kao „Milan Mediterano“, prvi je i jedini iz regiona koji se ikada kvalifikovao među devet najboljih na prestižnom svjetskom takmičenju u Monaku.

Intervju: Milan Popović, chef

Od skromnih početaka u kuhinji na crnogorskom primorju do kulinarske elite Monaka, put Milana Popovića nije priča o sreći, već o godinama discipline, odricanja i bezuslovne ljubavi prema gastronomiji.

Rođen 1997. godine u Baru, Milan danas iza sebe ima petnaest godina rada u kuhinji, iskustvo privatnog chefa na luksuznim jahtama i reputaciju čovjeka koji bez greške servira vrhunski doživljaj najzahtjevnijim gostima na svijetu.

Od Bara do luksuznog Mediterana

Milan svoju strast prema kuhanju nosi od djetinjstva.

„Ja sam Milan Popović, dolazim iz Bara, iz Crne Gore. Rođen sam 1997. godine i bavim se kuvanjem već 15 godina. Kuvanje mi je strast od malih nogu. Oduvijek sam, još kao dijete, htio da budem chef. Imao sam taj momenat dok sam gledao televizij, stalno su bile reklame sa chefovima, uz to, stalno sam gledao majku dok kuva. Uvijek mi je bilo interesantno kako od običnih namirnica nastane gotovo jelo. Taj proces me fascinirao. Tako se u meni rodila ta neka umjetnička žica i želja da budem kuvar.“

Karijeru je počeo skromno, radeći u pizzeriji i prolazeći sve stepenice u kuhinji:
„Radio sam po primorju kao pomoćni radnik, prao suđe, doslovno sam krenuo iz rupe. Prošao sam svaku stepenicu u kuhinji i taj proces je trajao.“

Njegov put ka mediteranskoj kuhinji nije bio planiran od samog početka, ali ljubav prema moru i ronjenju usmjerila ga je ka ovom pravcu:
„Kroz jahting spojio sam hobi i profesiju. More mi je sve u životu. Kuhanje mi je poziv, a more je moja najveća ljubav. Vremenom, dok sam kuhao na jahtama, ta materija mi je postala potpuno poznata. Dobar sam i u slastičarstvu i pekarstvu jer na jahti morate znati kuhati sve. Ipak, iz ljubavi prema moru i ronjenju odlučio sam se za mediteransku kuhinju. U toj kuhinji se osjećam kao kod kuće.“

Nadimak „Milan Mediterano“

Njegov nadimak savršeno opisuje stil kuhanja i ljubav prema Mediteranu:
„Nadimak Milano Mediterano, odnosno Chef Milano ili Chef Mediterano, dao mi je jedan vlasnik za kojeg sam radio tri godine. On je volio mediteransku hranu — rakove, ribe i školjke — bez obzira gdje smo se nalazili. Kad god bih nešto prezentirao u mediteranskom stilu, svi su me počeli zvati Milano Mediterano i taj nadimak je ostao.“

Luksuzni dnevnik privatnog chefa

Dan Milana Popovića na jahti je vrlo specifičan:
„Zadnje dvije godine stacioniran sam u Monaku, ali brod je stalno u pokretu. Ljeti plovimo širom Evrope: Kapri, Amalfi, Korzika, Sardinija… Doslovno filmski život, ali zahtijeva maksimalnu organizaciju jer nijedan dan nije isti.“

Izazovi su višestruki, od „last minute“ zahtjeva gostiju do pripreme luksuza na otvorenom moru:
„Čovjek može prošetati van, sresti deset ljudi i reći: ‘Hoću večeru za pola sata’, a vi ne možete reći ‘ne’. Najteža stvar je iznenađenje. Treba biti spreman doslovno na sve.“

Izazovi luksuznog kuhanja na jahtama

Kuhanje za klijente navikle na najbolje donosi jedinstvene izazove. Milan ističe:
„Trenutno nemam izazov jer sam prevazišao tehniku kuvanja. Ne pravim razliku između običnog čovjeka ili predsjednika, svi su isti, samo su finansijski moćniji. Najveći izazov su iznenađenja i trenutni zahtjevi gostiju.“

Prilagođavanje menija zahtijeva detaljnu komunikaciju:
„Preference liste dobijemo unaprijed, ali često i u ‘last moment’. Neko je alergičan, neko vegan, neko jede ribu, neko ne jede meso. Te liste stalno pratimo jer su ključne za sastavljanje menija.“

VIP klijenti vs. eventi – razlika u kuhanju

Priprema menija za VIP klijente potpuno je drugačija od organizacije hrane za evente:
„Eventi služe finger food ili bife, nemoguće je raditi formalnu večeru za veći broj ljudi. Kuhanje za VIP klijente je kao Michelin restoran, prilagođeno svakom gostu, detaljno i precizno.“

Milan uvijek koristi lokalne i sezonske proizvode, dajući jelima autentičan mediteranski karakter:
„Pratim lokalne proizvode. Na Amalfijskoj obali koristim limune, na Kapriju gambero rosso. Sezona i mjesto određuju jelovnik.“

Omiljeni sastojci i tehnike

Mediteranska kuhinja po Milanu zahtijeva jednostavnost:
„Osnovno su so, biber i maslinovo ulje. Koristim svježe bilje: bosiljak, ruzmarin, majčinu dušicu, koromač, motar i citrusno voće. Što se tiče tehnika, uglavnom je klasika. Važno je osjetiti pravi ukus sastojka, a ne začin.“

Kreativnost i očekivanja klijenata

Balansiranje između kreativnosti i želja klijenata ključno je u luksuznom jahtingu:
„Parola mi je ‘veži konja gdje ti gazda kaže’. Uvijek sam otvoren za komunikaciju, prezentiram jela na svoj način i nastojim ostaviti originalan pečat.“

Prilagođavanje različitim prehrambenim potrebama

Na jahti ne postoji klasični meni, sve se prilagođava preferencama i alergijama:
„Preference liste primam unaprijed i stalno pratimo što je moguće. Ako neko želi jagode u sred mora, one se avionom donose. Svi jedu ono što žele, budžet je neograničen.“

Ključne osobine privatnog chefa na jahtama

Rad zahtijeva sveobuhvatno znanje i iskustvo:
„Osim kulinarskih vještina, važna je lojalnost, poznavanje stranih jezika i certifikati. Ploviti morem je plaćeni zatvor, nemate gdje pobjeći. Privatni chef mora biti multitalentovan, poznavati pekarstvo, slastičarstvo, pripremu mesa i ribe, administrativne zadatke i logistiku.“

Najizazovnija iskustva

Kuhanje na otvorenom moru i u luksuznim uslovima ima svoje posebnosti:
„Najveći izazov je last minute narudžba. Na kopnu ljudi najave mjesec dana unaprijed, na jahti se sve radi u vrlo kratkom roku. Ipak, prednost je neograničen budžet — sve je moguće organizovati u kratkom vremenu.“

Poruka mladim kuharima

Milan savjetuje buduće privatne chefe:
„Učenje jezika važno je, ali ključni su kontakti i iskustvo. Put do vrhunskog nivoa zahtijeva predanost, rad i strast. Ljubav prema kuhanju je ono što opravdava sve napore i izazove u luksuznom segmentu.“

Postignuća i prestižna iskustva

Milan je osvojio drugo mjesto na MYBA u San Remu i kvalifikovao se za takmičenje u Monako Jaht Klubu. Kuhao je za više od 60 milijardera, radio na Formuli 1, Kanskome festivalu, Azurnoj obali i ekskluzivnim događajima širom svijeta.

„Kuvao sam za Katar Airways i svjetski jet set. Poznate ličnosti ostaju anonimne zbog ugovora o ćutanju. Strast, rad i ljubav prema moru i hrani čine privatnog chefa umjetnikom i organizatorom.“

The post Milan Popović – od dječaka iz Bara do jednog od 9 najboljih chefova svijeta u Monaku first appeared on HUBIH.

Umjetnost ne mora visiti na zidu, ponekad je dovoljna jedna savršena šoljica da promijeni nečiji dan.

Intervju: Monika Aničić – Krešo, barista

Monika je svoju priču o kafi započela spontano, ali je pretvorila u poziv koji traje već dvanaest godina. Između discipline i emocije, preciznosti i estetike, pronašla je sebe u svijetu espressa i latte arta. Za nju šoljica kafe nije samo napitak, to je komunikacija, trenutak pažnje i tiha poruka gostu da je neko zastao, fokusirao se i dao dio sebe u taj mali ritual.

Kroz godine rada naučila je da kafa ne trpi površnost, baš kao ni karakter koji se gradi polako, bez prečica. Danas svakoj šoljici pristupa s istom ozbiljnošću i strašću, vjerujući da prava vrijednost njenog rada nije samo u balansu ukusa, već u osjećaju koji ostaje nakon posljednjeg gutljaja.

Monika, možete li nam reći kako je počela Vaša priča sa kafom i latte artom? Šta Vas je potaklo da se posvetite ovom zanatu?

Moja priča sa kavom počela je spontano, ali se vrlo brzo pretvorila u poziv. U početku je to bio posao, a zatim sam otkrila svijet preciznosti, discipline i estetike koji me potpuno osvojio. Latte art me privukao jer spaja tehniku i emociju — u jednoj šoljici susreću se znanje, fokus i osjećaj za detalj.

Šta ste naučili tokom svojih prvih godina rada sa kafom, i kako su Vam iskustva oblikovala profesionalni pristup danas?

Prve godine rada naučile su me strpljenju i dosljednosti. Kava ne prašta brzinu ni površnost. Svaka greška je lekcija, a svaki uspjeh rezultat ponavljanja i discipline. Ta iskustva oblikovala su moj profesionalni pristup — danas svakoj šoljici pristupam s jednakom pažnjom, bez obzira na tempo rada.

Latte art za Vas nije samo dekoracija u šoljici, možete li pojasniti šta znači za Vas i Vaše goste?

Latte art za mene nije ukras, već komunikacija. To je prvi vizuelni susret gosta s napitkom. Iako možda ne poznaju tehničke detalje pripreme, gosti prepoznaju trud i energiju. Važno mi je da osjete da su dobili više od kafe — da su dobili pažnju.

Koji je najizazovniji dizajn koji ste napravili, i kako pristupate stvaranju nečeg unikatnog u svakoj šoljici?

Najizazovniji su dizajni koji zahtijevaju apsolutnu kontrolu pokreta i savršenu teksturu mlijeka. Međutim, najveći izazov je zadržati kreativnost iz dana u dan. Unikatnost ne dolazi uvijek iz kompleksnosti — ponekad je u savršenstvu jednostavnog oblika izvedenog precizno i s osjećajem.

Spomenuli ste da se karakter gradi kao i dobra kafa – polako i strpljivo. Kako ovo iskustvo primjenjujete u profesionalnom radu i svakodnevnom životu?

Rad s kavom naučio me smirenosti i procesu. U poslu ne preskačem korake, a u životu učim reagovati promišljeno, a ne impulsivno. Kava me naučila disciplini, ali i poštovanju prema vremenu — i svom i tuđem.

Kako želite da ljudi dožive Vašu kafu? Da li je cilj samo uživanje u okusu, ili da im ostane posebno iskustvo?

Želim da je pamte po osjećaju. Naravno da je važan balans ukusa, ali jednako je važna atmosfera i trenutak. Ako neko nakon moje kave osjeti mali predah ili bolji početak dana, smatram da sam ispunila svoju misiju.

Kako vidite razvoj kafe kulture i latte arta u našoj regiji?

Kultura kave u regiji značajno napreduje. Ljudi sve više cijene kvalitet zrna, način ekstrakcije i estetiku servisa. Latte art postaje standard, ali vjerujem da je sljedeći korak dublja edukacija o samom porijeklu i karakteru kave.

Koje nove trendove ili tehnike pratite i primjenjujete u svom radu?

Pratim razvoj takmičarskog latte arta, inovacije u teksturiranju mlijeka i rad sa alternativnim mliječnim opcijama. Ipak, trudim se da trendove prilagodim vlastitom stilu, a ne obrnuto.

Šta smatrate najvećim izazovima, a šta najvećim zadovoljstvom u ovom poslu?

Najveći izazov je održati vrhunski kvalitet u kontinuitetu. Najveće zadovoljstvo je trenutak kada gost zastane, pogleda šoljicu i nasmije se prije prvog gutljaja.

Ko Vas najviše inspiriše u svijetu kafe i gastronomije?

Inspirišu me ljudi koji svoj zanat shvataju ozbiljno, ali ga rade s ljubavlju. Oni koji razumiju da je detalj razlika između dobrog i izuzetnog.

The post Ne pravim kafu da bi se popila, pravim je da bi se zapamtila – ističe Monika first appeared on HUBIH.

Svaka šoljica kafe priča svoju priču – od tradicije bosanske kafe do modernih trendova specialty coffee kulture.

Intervju: Timur Kahrović, barista

Timur Kahrović, jedan od pionira moderne barističke scene u Bosni i Hercegovini, već gotovo dvije decenije gradi profesionalni put posvećen kafi. Od svojih prvih dana u ugostiteljstvu, preko edukacija u Italiji i regiji, pa sve do danas, kada vodi Franck Barističku akademiju u BiH, Kahrović je postao ključna figura domaće kafe zajednice. Njegov rad obuhvata ne samo pripremu vrhunskih napitaka, već i edukaciju novih generacija barista, promociju bosanske kafe i širenje svijesti o važnosti kvaliteta i profesionalizma u ugostiteljstvu. Kahrović ističe kako je barista mnogo više od osobe koja priprema napitak, to je profesionalac koji poštuje tradiciju, razumije tržište i njeguje kulturu kafe kao važan dio društvenog života. Kroz svoj angažman na takmičenjima, radionicama i akademijama, on balansira između očuvanja tradicije bosanske kafe i uvođenja modernih trendova specialty coffee scene, pokazujući kako edukacija i strast prema poslu mogu oblikovati cijeli sektor.

U razgovoru za HUBiH, Timur Kahrović otkriva razvoj kafe kulture u BiH, najčešće greške mladih barista, ključne korake profesionalizacije ugostiteljstva, ali i svoje savjete za sve koji žele uživati u pravoj šoljici kafe.

HUBiH: Vaš profesionalni put traje više od decenije. Kako biste opisali razvoj barističke scene u BiH od Vaših početaka do danas?

Timur: Moj profesionalni ugostiteljski put traje od 2006. godine, u svijetu kafe sam od 2010. godine, jedan sam od začetnika te barističke scene. Scena svake godine raste, i skoro da je nemoguće povući paralelu između tih početnih godina i danas. Tada nije bilo literature na nama poznatim jezicim, sve je bilo na engleskom i talijanskom i bila je jako skupa, edukacije nije ni bilo, osim ukoliko niste radili za neku kafu i imali priliku otputovati u Italiju i tamo se educirati. Sada kao voditelj Franck Barističke akademije godišnje kroz partnerstvo sa Franckom educiramo preko 200 ljudi potpuno besplatno, i svi uposlenici naših partnerskih ugostiteljskih objekata imaju priliku to uraditi više puta godišnje, potpuno besplatno.

HUBiH: Kao voditelj Franck barističke akademije u BiH, koje su najčešće greške koje primijetite kod mladih barista?

Timur: Definitivno najveći problem je fokus, puno mladih kolega zaboravljaju temelje i bave se finalnim stvarima koje su u trendu. Ono što me najviše potrese je kada vidim da se kolege mnogo posvete latte artu, a zanemare kvalitetu kafe kao bazu tog napitka i osnov poslovanja u ugostiteljstvu kod nas. Mlađe kolege zanemaruju naše podneblje i navike naših kupaca, pa jako često pokušavaju implemetirati neke standarde sa drugih tržišta koji kod nas i ne prolaze najbolje, ili su jednostavno prerano uvedeni.

HUBiH: Šta smatrate ključnim korakom u profesionalizaciji ugostiteljstva kada je riječ o kafi – edukacija, nabavka kvalitetne opreme ili nešto treće?

Timur: Kafa nije drugačija od bilo koje druge sfere ugostiteljstva kada su koraci u profesionalizaciji u pitanju. Smatram da nam je prvi korak predstaviti mlađim generacijama ugostiteljstvo kao uzbudljiv i zanimljiv poziv, jer trenutno kod nas ima status prolaznog radnog mjesta. Mi, ljudi iz industrije moramo pojednostaviti pristup i otvoriti se mladima kako bi shvatili našu ljubav za ovim poslom, a onda ih usmjeravati prema preferencijama. Samim tim smo riješili trenutno najveći problem.

HUBiH: Bosanska kafa ima snažnu tradiciju. Kako danas balansiramo između poštovanja tradicije i sve većeg uticaja specialty coffee kulture?

Timur: Pa bosanska kafa je temelj našeg društvenog života, i kao svaka navika se vremenom mijenja, mlade generacije manje piju bosansku kafu i prebacuju se na espresso i brewing metode. Ono što mi je drago da u tim promjenama nije kafenisanje kao društvena pojava kod nas promjenjena, i dalje se generacije okupljaju sa kafom. Sigurno našim stalnim radom na promociji ispijanja bosanske kafe da je kao način pripreme možemo izgurati da bude prisutnija u ugostiteljskim objektima. Ono što ja u Sarajevu primjetim da sve više vrhunskih objekata u svoju ponudu stavlja bosansku kafu i to ne kao najjeftiniji napitak u meniju, nego kao doživljaj, što treba da bude.

HUBiH: Koliko je, po Vašem iskustvu, gost u BiH spreman prihvatiti nove stilove pripreme kafe i moderne trendove?

Timur: Ja se neću usuditi i reći da nismo spremni da prihvatimo nove trendove, samo smo tvrdokorne kafedžije kojima kafa znači mnogo više od samog napitka za buđenje i kofeinskog efekta, i sa te strane mogu reći da sam ponosan što nismo lako prilagodljivo tržište. Svakako kao i svaka druga sredina novi trendovi dolaze i kod nas, postupak navikavanja je nešto sporiji, ali i dalje ne mislim da je to zato što ne možemo, nego zato što nećemo, čuvamo svoj ćejf. Svi mi u jednom periodu želimo probati nešto novo, degustirati, ali moje jutarnje ili poslijepodnevne rutine držim na sigurnom. Na kraju krajeva, trendovi su prolazni.

HUBiH: Često ističete da je barista puno više od osobe koja priprema napitak. Šta zaista čini dobrog baristu i šta razlikuje prosječnu kafu od vrhunske?

Timur: Barista je čovjek koji najprije treba da poštuje sebe, pa onda svog gosta, ukoliko uspijemo to da postignemo kvalitet kafe dolazi po slijedu događaja. Ukoliko poštujem sebe, radit ću na sebi da budem što bolji, edukovaniji, da prvo budem najbolji u svom objektu, onda u mahali, pa u gradu itd., kada to postignem naredni nivo je poštovanje svakog gosta, jer svaki gost za svoje novce treba da dobije najviše, bez obzira na sve ostalo. Bez obzira pije li skupo vino, skupi komad mesa ili espresso, kada naša savjest to shvati mi smo pobjedili.

HUBiH: Koliko ugostiteljski objekti u BiH ulažu u edukaciju osoblja i da li tu vidite prostor za napredak?

Timur: Trenutno u ugostiteljskim objektima je najveći problem radna snaga, i sva volja i želja vlasnika i investitora zapinje na toj prvoj stepenici. Dio ovog odgovora imamo par pitanja iznad, moramo i roditeljima i mladim generacijama predstaviti ugostiteljstvo kao izazovan i zanimljiv posao, posao koji nudi velike stvari i velike prilike. Ja zaista ne znam da postoji posao u kojem jedan mladi čovjek na dnevnoj bazi može biti u neformalnom kontaktu sa toliko profila ljudi.
Moramo mladima dati doznanja da ugostiteljstvo ne mora biti prolazna stanica, nego da može biti i ozbiljna karijera. Moj neki standard je da kažem mladim ljudima da ne postoji profesija gdje se sa manje truda može postići veći uspjeh.

Jako malo je potrebno da odskočite od svoje sredine.
Što se edukacija tiče mislim da i tu nikad nije bilo lakše doći do znanja. Evo uzet ćemo neku osobu koja se želi da se bavi kafom, dovoljno je da se zaposli u ugostiteljskom objektu koji koristi Franck kafu, da vlasniku izrazi želju za edukacijom i neko iz naše barističke službe će mu besplatno uraditi nekoliko stepeni edukacije.

HUBiH: Koji trendovi u svijetu kafe će obilježiti 2026. godinu i šta od toga možemo očekivati na našem tržištu?

Timur: Što se tiče našeg tržišta vidimo da su napici na bazi matche veliki trend, tako i razne kombinacije kafa i aroma su nešto što će sigurno obilježiti narednu godinu kod nas.
Kada je espresso u pitanju sigurno je da su ljudi počeli da piju manje ali da traže kvalitet, i samim tim smatram da će biti veliki porast premium i specialty kafa u ugostiteljstvu.

HUBiH: Za kraj, možete li preporučiti jedan napitak ili recepturu koja bi, po Vašem mišljenju, trebala obilježiti ovu zimsku sezonu?

Timur: Ove zime smatram da svi trebamo probati da popijemo šoljicu vrhunske bosanske kafe, pripremljene po tradicionalnom receptu. Sada kad pričamo o bosanskoj kafi, ne govorimo o nekoj sorti, načinu prženja ili bilo ćemu, govorim isključivo o načinu pripreme.

Bosansku kafu od turske ili bilo koje druge kafe razdvaja samo način pripreme.

7 grama kafe i 70 ml vode po osobi.

Vodu stavimo da se kuha do trenutka kada nam se na dnu posude u kojoj se kuha ne počnu pojavljivati mali balončići, to je od prilike temperatura oko 80°C, i tada u džezvu stavimo kafu, zalijemo vodom i vratimo na laganu vatru da kafa krene, to je trenutak kada se nivo kafe u džezvi počinje dizati, i eto, poslužite je sebi u omiljeni fildžan ili šoljicu i uživajte.

The post Barista je puno više od osobe koja priprema napitak – to je strast, znanje i poštovanje prema gostu first appeared on HUBIH.

Prolom voda već decenijama nosi reputaciju jedne od najljekovitijih prirodnih voda na ovim prostorima. Zahvaljujući jedinstvenom hemijskom sastavu i izuzetnoj čistoti, ova voda pruža višestruke benefite za zdravlje – od pravilnog funkcioniranja probavnog sistema, preko podrške radu bubrega, do pozitivnog djelovanja na kožu i cijeli organizam. Njena posebnost počinje još na samom izvoru. Prolom nastaje na istočnim padinama planine Radan, u području koje je potpuno izolovano od industrije i zagađenja, što ga čini jednom od najčistijih ekoloških zona u regionu. Upravo zato Prolom voda nakon izviranja prolazi isključivo kroz zatvoreni sistem punjenja, bez ikakvih fizičkih ili hemijskih tretmana. Prvi kontakt sa spoljnim svijetom ostvaruje tek kada otvorite bocu.

Visokoalkalna, niskomineralizovana – i zato blagotvorna za sve uzraste

Prolom voda spada u grupu niskomineralizovanih, visokoalkalnih bikarbonatnih voda (pH 8,8 – 9,2), što je čini izuzetno pogodnom za svakodnevnu upotrebu, čak i u velikim količinama. Odgovara djeci, trudnicama, odraslima i sportistima, jer ne opterećuje bubrege, a podržava prirodne procese detoksikacije i hidratacije. Zahvaljujući visokom udjelu bikarbonata i silicijuma, svojim djelovanjem doprinosi balansiranju kiselosti organizma, smanjenju oksidativnog stresa i regeneraciji tkiva.

Prirodna podrška organima za varenje

Prolom voda pokazala se posebno efikasnom kod:

• hipercidnog gastritisa,
• čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu,
• katara crijeva,
• hroničnog zatvora,
• upale žuči i žučnih kanala,
• žučnog kamenca,
• stanja nakon operacija probavnog sistema.

Neposredno nakon konzumacije, bikarbonati neutralizuju višak želudačne kiseline, čime se umanjuju tegobe poput nadutosti, gorušice i podrigivanja. Takođe poboljšavaju rad jetre i ubrzavaju pražnjenje žučne kese, dok silicijum podržava epitelizaciju sluznice i oporavak digestivnog sistema.

Blagotvorna je za bubrege, mokraćne puteve i jetru zahvaljujući izrazitom diuretičkom i bakteriostatičnom efektu.

Prolom voda pomaže kod:

• hroničnih infekcija mokraćnih puteva,
• bubrežnih i mokraćnih kamenaca,
• stanja nakon hirurških zahvata,
• tegoba povezanih sa benignim
• boljenjima prostate.

Pospješuje eliminaciju toksina, olakšava rad bubrega i doprinosi redovnoj hidrataciji organizma.

Blagodati za kožu i reumatska oboljenja.

U kombinaciji sa balneoterapijom, Prolom voda pruža izvanredne rezultate kod: psorijaze, ekcema, mikoza i drugih upalnih dermatoza,
reumatskih oboljenja — od zapaljenskih do degenerativnih.

Primjena vode i peloida (termalnog blata) poboljšava strukturu kože, povećava njenu permeabilnost i podstiče regeneraciju.

Kako piti Prolom vodu?

Najbolji efekti postižu se pravilnom i redovnom konzumacijom:
ujutro 2–3 čaše na prazan želudac,
pola litre prije ručka i večere,
ukupno 2,5 do 3 litre dnevno.
Zahvaljujući visokoj alkalnosti, apsorpcija počinje već nakon jedne minute, a organizam se brzo hidrira i alkalizuje.

Prirodno, čisto i održivo

Prolom voda se flašira isključivo u količinama koje odgovaraju prirodnoj izdašnosti izvora, bez narušavanja lokalnog ekosistema. To je voda koja u bocu stiže u svom izvornom, prirodom oblikovanom sastavu – i takva dolazi do krajnjeg korisnika.

Prolom voda — sada dostupna i u posebnoj beauty liniji za njegu i zdravlje kože.

The post Prolom voda — prirodna alkalna voda koja čuva zdravlje od izvora do vas first appeared on HUBIH.

Ne želim da stojim iza nečega što nije kvalitetno.

Intervju: Kosta Šešić, barmen

Kosta Šešić je prepoznatljivo ime bh. bartending scene, sa iskustvom koje se proteže od školskih takmičenja u Banjoj Luci do pozicije brend menadžera u renomiranoj kompaniji. Njegova priča pokazuje kako strast, kreativnost i kontinuirana edukacija oblikuju ne samo profesionalca, nego i cijelu kulturu barova u Bosni i Hercegovini.

Profesionalni put Koste Šešića počeo je još u srednjoj školi, kada je učestvovao na bartending takmičenjima i otkrio ljubav prema ovom zanatu. Prvi ozbiljan radni izazov došao je u koktel baru „Shakers“ u Banjoj Luci, gdje je završio i njihovu akademiju. Upravo tu stekao je temelje svoje vještine, naučio kombinovati znanje i kreativnost i usmjerio svoj profesionalni put. Nakon toga uslijedila je pozicija u „Bar Restoranu Mala Stanica“, gdje je Kosta prvi put radio s latte art tehnikama i dodatno unaprijedio svoje znanje. Sposobnost da se prilagodi različitim tehnikama i konceptima ubrzo mu je otvorila vrata ka poziciji brend menadžera za Monin u kompaniji „Frutela“, gdje već deset godina radi s istom posvećenošću i ljubavlju prema kvalitetu. „Ne želim da stojim iza nečega što nije kvalitetno“, kaže Kosta, naglašavajući da je kvalitet njegov primarni vodič.

Za njega je spoj teorije i prakse ključan: rad u realnim uslovima daje temelj znanja i podstiče kreativnost, dok edukacija unapređuje tehniku, otvara nove trendove i podiže standarde usluge. Kosta naglašava da barmen nije samo osoba koja poslužuje piće, već centralna figura u baru ili restoranu od njegovog pristupa gostu zavisi cjelokupni utisak o lokalu. Kreativnost je nerijetko inspirisana konceptom prostora, godišnjim dobima ili jednostavno čistom idejom.

Koktel koji miriše na Bosnu i Hercegovinu

Lokalni koktel koji bi najbolje oslikavao našu zemlju, prema njegovom mišljenju, sadržavao bi šljivovicu, sirup od meda i šumskog voća, limun i bitter od crne čokolade – pitko, izbalansirano i jedinstveno, baš kao Bosna i Hercegovina.

Unatoč izazovima poput nedostatka adekvatnih radnika, manjeg broja turista i smanjenih marži, Kosta vjeruje u mlade barmene. „Koktel scena u BiH tek je u razvoju i ima prostora da se mladi dokažu“, ističe, ohrabrujući ih da se upuste u ovaj posao i ulažu u kontinuirano usavršavanje.

Edukacija ostaje ključna, a postojeći programi često su prekratki i ne obuhvataju sve što je potrebno za kvalitetnog barmena. Idealna edukacija, kaže Kosta, uključivala bi duži teorijski i praktični rad, uz obezbijeđeno radno mjesto nakon završetka školovanja. Na kraju, poručuje mladim profesionalcima da uspjeh ne dolazi preko noći, ali je rezultat truda neminovan: „Ovaj posao je zahtjevan, ali kada radite kvalitetno, trud se prepozna i uspjeh je neminovan.“

Poruka Koste Šešića mladim profesionalcima je jasna i ohrabrujuća – uspjeh ne dolazi preko noći, ali je neminovan kada su znanje, rad i kvalitet uvijek ispred svega.

The post Kosta Šešić: Barmen nije samo servis, on je centralna figura svakog bara first appeared on HUBIH.

Najveće zadovoljstvo u poslu je vidjeti kako neko, kome ste pružili podršku, raste i uspijeva.

Intervju: Alma Adilović, menadžerica operacija u Mövenpick Hotelu Sarajevo

U svijetu hotelijerstva, gdje su profesionalni standardi i posvećenost ključni za uspjeh, rijetki uspijevaju spojiti operativnu izvrsnost s mentorstvom mladih kadrova. Alma Adilović, menadžerica operacija u Mövenpick Hotelu Sarajevo, upravo to i čini. Kroz svoju desetogodišnju karijeru, koja je korak po korak vodila od recepcionerke do rebranding managera i operativne menadžerice, Alma je dokazala da se trudom, radom i stalnim učenjem mogu dostići najviše pozicije – kada postoji volja, pravi mentori i želja za dijeljenjem znanja. Danas svoj entuzijazam prenosi na novu generaciju kroz dualno obrazovanje, program koji omogućava učenicima i studentima da steknu praktična znanja, razviju ključne vještine i pripreme se za profesionalni život u hotelijerstvu. Za Almu, najveće zadovoljstvo nije samo upravljanje timom i operacijama hotela, već vidjeti kako mladi, kojima pruža podršku i mentorstvo, rastu, osnažuju se i grade karijeru u industriji koja svakodnevno nudi nove izazove i prilike.

HUBiH: Možete li nam ukratko predstaviti svoj profesionalni put i kako ste došli do pozicije mentorice u Mövenpick Hotelu Sarajevo?

ALMA: Moj profesionalni put prilično prirodno prati rast jedne osobe koja je svoju karijeru gradila korak po korak u svijetu hotelijerstva. Počela sam kao recepcioner, zatim napredovala do supervizora recepcije, menadžera recepcije, potom rooms division managera, a nakon toga sam imala priliku voditi i proces rebrandinga hotela kroz poziciju rebranding managera. Danas sam na poziciji menadžera operacija hotela. Svaka od ovih uloga bila je nova stepenica i potvrda da se trudom, radom i stalnim učenjem zaista mogu dostići i najviše pozicije – kada to iskreno odlučimo i imamo prave mentore, kakvog i sama imam našeg Generalnog menadžera, gospodina Murada Abeda. Upravo zato danas nastojim biti primjer kolegama, naročito mlađim generacijama, da se predanost uvijek isplati. Tokom svoje desetogodišnje karijere imala sam priliku mentorirati veliki broj kolega, studenata i srednjoškolaca na praksi u našem hotelu. Svoje znanje sam uvijek rado dijelila i to me, na kraju, i dovelo do formalnog sticanja titule mentora kroz program usavršavanja organizovan od strane Privredne komore Kantona Sarajevo. Danas tu ulogu obavljam s istim entuzijazmom kao i na početku jer najveće zadovoljstvo u poslu je vidjeti kako neko, kome ste pružili podršku, raste i uspijeva.

HUBiH: Šta Vas je posebno motivisalo da se posvetite radu s mladim kadrovima kroz dualno obrazovanje?

ALMA: Posebno me motivisala činjenica da mnoge mlade osobe imaju veliku želju da uče, ali im nedostaju stvarne prilike da se razvijaju u okruženju koje razumije njihove potrebe. Kroz svoje iskustvo sam shvatila da ne postoji dovoljno snažan sistem koji bi im omogućio da steknu praktična znanja prije nego što uopšte zakorače u profesionalni svijet. Svjesna sam da svakog budućeg uposlenika moramo obučiti – pitanje je samo da li ćemo to uraditi na vrijeme, dok su još na praksi, ili tek kada se zvanično zaposle. Dualno obrazovanje nam daje mogućnost da ih pripremimo ranije, kvalitetnije i sa puno manje stresa za njih, ali i za poslodavce. Upravo taj nedostatak prilika i potreba da mladima otvorimo vrata znanja bio je najveći motiv da se posvetim radu s njima i doprinesem stvaranju kadrova koji će sutra biti sigurni, kompetentni i spremni za izazove hotelijerstva.

HUBiH: Koji su najvažniji izazovi s kojima ste se susretali u svom dosadašnjem iskustvu u hotelijerstvu i ugostiteljstvu?

ALMA: Najvažniji izazovi s kojima sam se susretala u dosadašnjem iskustvu u hotelijerstvu i ugostiteljstvu prvenstveno su bili vezani uz upravljanje timovima i održavanje visokog nivoa profesionalnih standarda. Na menadžerskim pozicijama posebno sam se fokusirala na osnaživanje osoblja – razvijanje njihovog samopouzdanja i uvjerenja da, kada rade u skladu sa standardima i procedurama, mogu stajati iza svake svoje profesionalne odluke. Iako se često kaže da je klijent uvijek u pravu, iskustvo iz posljednjih godina, posebno s profilom gostiju koji borave u sarajevskim hotelima, pokazalo mi je koliko je važno jasno definisati granice uslužnosti. Upravo zato smatram ključnim izazovom održati ravnotežu između maksimalne ljubaznosti i gostoprimstva, te dosljednog provođenja operativnih standarda. Time se štiti i osoblje i reputacija objekta, a gostima se pruža iskustvo koje je istovremeno profesionalno, autentično i u skladu s politikama hotela.

HUBiH: Možete li objasniti koncept dualnog obrazovanja i kako on funkcioniše u praksi u Mövenpick Hotelu?

ALMA: oncept dualnog obrazovanja je segment kojem posvećujemo posebnu pažnju. Program se provodi u skladu s planom koji je koncipiran zajednički od strane koordinatora prakse iz srednje škole i mene, kao mentora u hotelu. Vrijeme koje učenici provedu u našem hotelu jasno je definirano po danu i po segmentima rada koje trebaju savladati. Istovremeno, uzimamo u obzir i njihove interese i preferencije, pa se ponekad zadržavamo duže na odjelima koji učenicima najviše odgovaraju. Učenici vode svoje dnevnike prakse, koje kasnije koordinatori provjeravaju, čime se osigurava praćenje napretka i pravilna evaluacija stečenih znanja i vještina. Ovakav pristup omogućava strukturirano učenje, praktičnu primjenu znanja i razvoj samopouzdanja mladih profesionalaca u hotelijerstvu.

HUBiH: Koje su ključne vještine koje mladi trebaju razviti tokom prakse u hotelu?

ALMA: Mišljenja sam da je ključno što se učenici tokom prakse upoznaju s radnim okruženjem i funkcijama većeg tima te dobiju uvid u način na koji procesi rada funkcionišu. Praksa im također pomaže da prevaziđu tremu i stid, što je često izazov za sadašnje generacije srednjoškolaca – čak i javljanje na telefon može biti prepreka koju treba savladati. Tijekom prakse mladi razvijaju ključne vještine: komunikaciju s gostima i kolegama, rad u timu, organizaciju zadataka, praktične stručne sposobnosti te samopouzdanje i profesionalnu samostalnost. Sve to ih priprema za budući rad i brži ulazak u profesionalno okruženje.

HUBiH: Kako pratite napredak učenika i kako im pomažete da se profesionalno razvijaju?

ALMA: Napredak učenika pratim prvenstveno kroz njihov rastući entuzijazam i interes za procese rada. Vrlo je važno razviti kod učenika želju i motivaciju za ovu djelatnost, jer se mladi najlakše oblikuju i uče onda kada su istinski zainteresirani. Praksa im daje priliku da postupno preuzimaju odgovornost, a upravo kroz njihovo osamostaljivanje najjasnije vidimo stvarni napredak. Uz svakodnevno praćenje na terenu, važan alat su i njihovi dnevnici rada, koji omogućavaju uvid u to šta su naučili i kako napreduju kroz pojedine faze praktične obuke. Kombinacija direktnog mentorstva, redovne povratne informacije i jasne strukture zadataka pomaže im da se profesionalno razvijaju, postaju sigurniji u radu i stiču vještine potrebne za uspješan ulazak u industriju.

HUBiH: Koji trenutak ili iskustvo s učenicima Vam je posebno ostalo u sjećanju?

ALMA: Najviše su mi ostali u sjećanju učenici koji su danas dio našeg kolektiva. Posebno mi je dragocjeno iskustvo kada učenici koji su obavljali praksu u našem hotelu, nakon završetka srednje škole, odluče nastaviti svoju karijeru upravo kod nas. Neki od njih su već godinama naši uposlenici i danas zauzimaju ključne pozicije. Primjer za to je naš kolega, sada supervizor u F&B odjelu, koji je nekada bio učenik na praksi. Također, posebno pamtim jednu učenicu čija mi je majka rekla da nikada nije vidjela jači i pozitivniji utjecaj na svoje dijete nego onaj koji je doživjela ovdje. Praksa joj je podigla samopouzdanje, pomogla joj da se otvori i prepozna smjer u kojem želi graditi svoju buduću karijeru. Takvi trenuci potvrđuju vrijednost dualnog obrazovanja i motivišu me da svaki novi naraštaj učenika podržim u njihovom profesionalnom razvoju.

HUBiH: Kakvo je trenutno stanje kadrova u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u BiH?

ALMA: Šaljivo bih rekla da je stanje kadrova u hotelijerstvu i ugostiteljstvu onakvo kakvo ga hotelijeri i ugostitelji sami sebi naprave. U suštini, onoliko koliko obučimo učenika i novih uposlenika, takav kadar ćemo i imati u budućnosti. Nažalost, trenutno ne postoji dovoljno adekvatnih obrazovnih programa koji bi pokrili širok spektar zanimanja potrebnih u ovom sektoru. Zbog toga učenici često ne ulaze u poslovne procese dovoljno spremni. Upravo zbog toga posebno ističem značaj dualnog obrazovanja, koje može odigrati ključnu ulogu u edukaciji i obuci novih generacija zaposlenika. Kroz kvalitetnu praksu i mentorski pristup moguće je stvoriti temelje za stabilan i kompetentan kadar.

Što se tiče našeg Mövenpick hotela, ponosna sam što imamo izuzetno nisku fluktuaciju radne snage. Aktivno radimo na tome da su naši uposlenici zadovoljni – ulažemo u njihovo znanje, nudimo prilike za napredovanje i njegujemo radno okruženje u kojem se ljudi žele zadržati i razvijati.

HUBiH: Koje biste promjene ili poboljšanja preporučili za unapređenje stručnog obrazovanja u ovoj branši?

ALMA: Smatram da bi se stručnom obrazovanju u ovoj branši najviše doprinijelo uvođenjem praktičnog, primjenjivog modela obrazovanja. Jedan od ključnih izazova je to što koordinatori prakse često nemaju iskustvo rada u realnom sektoru, pa teško mogu prenijeti praktična znanja ili razumjeti operativne potrebe hotelijerstva i ugostiteljstva.
Zato bih preporučila da se dualno obrazovanje uvede kao obavezan model za sve struke u kojima je ono moguće, uz osigurane mehanizme stimulacije i za učenike i za mentore. Praksa bi trebala zauzimati veći dio nastave, jer se vještine u ovoj oblasti stječu upravo radom na terenu.Postoji još mnogo prostora za unapređenje, ali ohrabruje činjenica da Privredna komora Kantona Sarajevo aktivno radi na uspostavi i jačanju ovog sistema. Upravo zahvaljujući njihovom angažmanu, vjerujem da će dualno obrazovanje u dogledno vrijeme u potpunosti zaživjeti i značajno unaprijediti kvalitet kadrova u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

HUBiH: Koji su trenutni trendovi u hotelijerstvu i ugostiteljstvu koji bi mogli biti inspiracija mladim profesionalcima?

ALMA: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo su grane privrede koje su u stalnom razvoju i napretku. Tržište trenutno pokazuje veliku potražnju za kvalifikovanim profesionalcima, a platni razredi u ovom sektoru često su iznad prosjeka u drugim industrijama, što dodatno motivira mlade da razmotre ovu karijeru.
Poslovi u hotelijerstvu su posebno zanimljivi jer pružaju priliku za svakodnevno upoznavanje ljudi iz cijelog svijeta i rad u međunarodnom okruženju. Rad u franšiznim hotelima, kao što je naš Mövenpick, omogućava mladim profesionalcima da se obučavaju i razvijaju standarde rada na svjetskom nivou, stičući iskustvo koje je primjenjivo globalno i otvara brojne profesionalne mogućnosti.

HUBiH: Koji savjet biste dali mladim ljudima koji žele graditi karijeru u hotelijerstvu?

ALMA: Savjetovala bih mladim ljudima da ne odustaju i da iskoriste priliku za rad u ovom izuzetno inspirativnom sektoru.
Hotelijerstvo pruža jedinstveno radno okruženje – gosti dolaze na odmor i često su u dobrom raspoloženju, što stvara pozitivnu i energičnu atmosferu svakog dana.Karijera u ovom sektoru može se razvijati ukoliko postoji želja, trud i posvećenost, što pokazuju brojni primjeri kolega iz mog hotela, ali i drugih sarajevskih hotela. Uz kontinuirano učenje, praktično iskustvo i motivaciju, mladi profesionalci imaju priliku izgraditi stabilnu i uspješnu karijeru na lokalnom i međunarodnom nivou.

HUBiH: Kako digitalizacija utiče na rad u hotelijerstvu i na obuku kadrova?

ALMA: Digitalizacija svakako ima pozitivan utjecaj na rad u hotelijerstvu i na obuku kadrova.
Ona pojednostavljuje mnoge procese i omogućava efikasnije upravljanje operacijama hotela. Mladi kadrovi su generacije koje su odrasle u digitalnom dobu, zbog čega im je mnogo lakše savladati nove tehnologije i softverske alate u odnosu na starije generacije. Posebno bih istakla Opera Cloud, hotelski program koji naš hotel koristi kao prvi veliki hotel u BiH.
Ovaj program primjenjuje se širom svijeta u vodećim hotelima, a činjenica da naši mladi zaposlenici savladaju rad u ovom sistemu otvara im vrata karijere u hotelijerstvu na globalnom nivou. Osposobljavanje za rad s modernim digitalnim alatima ne samo da povećava njihovu profesionalnu vrijednost, već i omogućava brži razvoj karijere unutar industrije.

HUBiH: Koje su prednosti rada u međunarodnom lancu hotela u odnosu na lokalne objekte?

ALMA: Rad u međunarodnom lancu hotela donosi niz značajnih prednosti u odnosu na lokalne objekte. U franšiznim hotelima, poput Accor hotela, svaki proces je jasno definisan standardnim procedurama rada. Obuka je uniformna i primjenjuje se u svim Accor hotelima širom svijeta, što omogućava savladavanje profesionalnih platformi i standarda na globalnom nivou – iskustvo koje u lokalnim objektima često nije dostupno.
Dodatna prednost je i mogućnost putovanja i boravka u drugim Accor hotelima širom svijeta po znatno povoljnijim cijenama. Takvo iskustvo ne samo da obogaćuje profesionalni razvoj, već i otvara vrata za međunarodne karijerne prilike unutar lanca hotela, pružajući zaposlenicima jedinstvenu perspektivu i mobilnost u karijeri.

HUBiH: Šta Vas lično najviše inspiriše u Vašem poslu i radu s mladima?

ALMA: Mene u ovom poslu i radu s mladima oduvijek inspirišu ljudi – naši gosti, klijenti, uposlenici i, posebno, mladi koji tek započinju svoju karijeru. I sama sam imala priliku biti mentorisana od strane mog mentora i Generalnog menadžera, gospodina Murada Abeda, i danas s istim entuzijazmom mentoriram naše uposlenike i učenike. Inspirira me njihova nova energija, interes za učenjem i volja da se razvijaju, jer upravo ta motivacija omogućava održavanje visokih standarda u hotelijerstvu.

Za mene je hotelijerstvo “work of heart” – kada svoj posao radite s ljubavlju i posvećenošću, to se reflektuje u svakom segmentu rada, a konačni rezultat je uvijek zadovoljan gost, što predstavlja najveće priznanje našem trudu i zalaganju.

The post Alma Adilović: Svaka od uloga bila je nova stepenica i potvrda da se trudom, radom i stalnim učenjem zaista mogu dostići i najviše pozicije first appeared on HUBIH.

Hamid Hadžić rođen je 02.09.1965. u BiH, Sarajevo. Bio je šef je kuhinje  poznatih domaćih i regionalnih objekata. Nešto na šta je posebno ponosan je činjenica da je dugogodišnji ambasador ŠKMER-a čiji je ujedno i ambasador za Bosnu i Hercegovinu, verificirani sudac Waks-a, te počasni član mnogih kulinarskih Asocijacija u regiji i Europi. Tokom svoje bogate karijere kuhao je za Juana Antonia Samarancha, Billa Clintona, Recepa Tayyipa Erdoğana, Lady Dianu, Kirka Douglasa, Angelinu Jolie, Françoisa Mitterranda i mnoge druge važne ličnosti, predsjednike, ambasadore, umjetnike. Upoznao je sve kuhinje svijeta i probao mnoga nacionalna jela zemalja u kojima je boravio. Radio je u mnogim državama Europe i regiona. Redakcija časopisa HUBiH sa Hamidom ima već kontinuiranu saradnju koja se iz godine u godinu  produbljuje, a upravo će Hamid biti moderator podcasta koji HUBiH pokreće. Uskoro ćemo govoriti o najvažnijim temama iz svijeta ugostiteljstva i hotelijerstva, a ugostit ćemo i najpoznatija imena sa gastro scene. Shodno tome, razgovarali smo sa Hamidom kako bismo otkrili šta slušaoce očekuje u novom HUBiH podcastu.

Kako je nastala ideja za pokretanje HUBIH podcasta posvećenog ugostiteljstvu i hoteljerstvu?

Na inicijativu HUBiH-a smo dogovorili saradnju za pokretanje podcasta.

Šta je bila glavna motivacija da upravo vi preuzmete ulogu moderatora?

Menadžment HUBiH-a se odlučio da to bude vjerovatno iz poznanstva i mog učešća kao kuhara u dugogodišnjem vođenju kuharskih TV emisija.

Po čemu će se HUBiH podcast razlikovati od drugih sadržaja u ovoj oblasti?

Nadam se u  jednostavnostavnošću tematike u našem esnafy.

Kome je podcast prvenstveno namijenjen – profesionalcima, mladima u struci ili široj javnosti?

Naravno mislim na profesionalce kao i mladim turističkim radnicima i svima onima koje interesuje ova oblast.

Kao kuhar s bogatim iskustvom, kako pristupate ulozi moderatora i voditelja razgovora?

Pa kao neko ko je već dugo ispred kamera, ali ovaj put s druge strane u ulozi moderatora opet profesionalno s velikom odgovornošću prema ovom našem projektu.

Koliko vam lično iskustvo iz kuhinje i ugostiteljstva pomaže u vođenju kvalitetnih diskusija?

To je tema koja je gotovo pa uvijek prisutna u mom kako profesionalnom tako i privatnom životu uvijek se vraćam na ono kako bi trebalo.

Šta vam je najvažnije kada razgovarate s gostima podcasta – stručnost, iskrenost ili inspiracija?

Prvenstveno stručnost pa onda iskrenost i sve ostalo.

Koje će teme biti u fokusu HUBiH podcasta?

Prva i osnovna tema ovog podcasta je gastronomija, ugostiteljski servis menadžment-prodaja hotelsko ugostiteljskih usluga.

Kakav profil gostiju možemo očekivati – kuhare, hotelijere, menadžere, mlade nade?

Iskreno očekujem sve njih, ali ćemo gledati da lagano uključujemo naše mlade snage koje rade i vole ovaj posao.

Da li će podcast otvarati i “teške” teme poput izazova u industriji, nedostatka radne snage?

U svakom slučaju pored pozitivnih stvari treba obratiti pažnju i na nedostatke i kritične tačke općenito u hotelijerstvu.

Kako danas vidite stanje ugostiteljstva i hotelijerstva u Bosni i Hercegovini?

Teško pitanje. I sami smo svjedoci naglog i kontinuiranog  odlaska mladog kadra za boljim sutra koji se itekako osjeti u cijeloj regiji, te samim tim opada kvalitet usluge.

Koje promjene su, po vašem mišljenju, nužne da bi se struka dalje razvijala?

Jako puno promjena i ono na čemu ja stalno insistiram je upućeno prvenstveno poslodavcima i menadžmentima, a to je samo i stalno edukacija iz koje bi se trebala iznaći dobra poruka i za radnika kao dobra plata, lijepa atmosfera u poslu i uspjeh onih svih zajedno.

Može li HUBiH podcast biti motivacija mladima da ostanu u ovoj profesiji?

HUBiH je prepoznatljiv brend po pitanju toga i nadamo se da ćemo zajedničkim snagama i trudom kao i edukacijama, seminarima i mnogim drugim aktivnostima pokušati zadržati što više mladih,  a ja iskreno mislim da se HUBiH već duže vrijeme time i bavi.

Koju poruku biste poslali mladim kuharima i hotelijerima koji tek ulaze u struku?

Moja poruka bi bila prije svega ljubav prema ovom poslu, jer u početku ništa nije lahko, a s vremenom kako se napreduje i usavršava sve je lakše,  postajete ono što volite, želite i postajete cjenjeniji i prepoznatljivi kao individue.

Šta je vama lično najuzbudljivije u ovom projektu?

Lično meni kao neko ko je već dugo u ovom poslu najuzbudljivije je širina  i različitost profila gostiju kao npr. pozivi kao što su kuhar, slastičar, pekar, konobar, barmen, barista, somelijer, marketing menadžer-prodaja, recepcionar, mnogi drugi kao i vlasnici velikih i malih objekata i svi imamo toliko zajedničkih tema i možemo dugo i široko razgovarati o mnogim nama poznatim temama. Samo tako možemo zajednički pokušavati  i rješavati nastale probleme i učiniti da nam svima bude bolje sutra.

Kako vidite razvoj HUBiH podcasta u narednih nekoliko godina?

HUBiH podcast bi mogao biti jedan lijep projekat naravno sa  pozitivnim stavovima i kritikama koje mogu biti i pozitivne i negativne. U svakom slučaju tek je u povoju i nadam se dobrom uspjehu.

Šta biste voljeli da slušatelji ponesu sa sobom nakon svake epizode?

Eh to je sad do slušaoca, a moje skromno mišljenje je da im na vrlo jednostavan i opuštajući način prikažemo sva naša lijepa i manje lijepa iskustva ovog poziva, a ja iskreno mislim da svrha HUBiH podcasta to svakako i jeste.

The post HUBiH podcast uskoro: Poznati kuhar Hamid Hadžić u ulozi moderatora first appeared on HUBIH.

Zagrebačko izdanje u jubilarnoj desetoj godini Wine ViP Eventa, održano 5. veljače 2026. u Hotel Antunović, ostavilo je dojam događanja koje se ne mjeri brojem sati trajanja, već doživljajem koji ostaje.

Već od prvih dolazaka bilo je jasno da se ne radi o klasičnom poslovnom eventu. Prostor je brzo ispunila mješavina profesionalne koncentracije i opuštene energije – razgovori su započinjali uz čašu vina, nastavljali se tijekom predavanja, a nerijetko završavali tek u večernjim satima, u neformalnom druženju s izlagačima i predavačima.

Kada edukacija ima ritam, a ne formu

Edukativni dio programa odvijao se prirodno, bez osjećaja stroge strukture. Predavanja nisu bila odvojeni blokovi, već dio jedne šire priče o gostu, usluzi i kvaliteti.

Dr. sc. Amadea Dobovišek otvorila je važno pitanje odnosa prema gostu u suvremenom turizmu, potaknuvši publiku na razmišljanje i prepoznavanje vlastitih obrazaca u svakodnevnom radu. Sanja Krmpotić nastavila je u istom tonu, ali s izrazito praktičnim naglaskom, kroz masterclass bontona koji je kod publike izazvao niz spontanih reakcija i prepoznavanja iz prakse. Posebno snažan dojam ostavila je Gordana Hajtić, čija perspektiva “s poda restorana” podsjeća koliko su detalji, ton glasa i dosljednost u usluzi ključni u stvaranju iskustva gosta.

Trenuci u kojima se prostor utiša

Jedan od onih trenutaka koji se na događanjima rijetko dogode – ali se pamte – nastupio je tijekom predavanja Suvad Zlatić – Suwi. Prostor se utišao, razgovori su stali, a fokus publike potpuno se preselio u čašu i priču koja ju prati. Tema Champagne vs. Sparkling Adria – Istina u čaši nije bila samo stručno predavanje, već iskustvo koje je publiku povelo od teorije do osjeta, bez suvišnih riječi.

Sommelierski dio programa dodatno je zaokružio Kristijan Harjač, čiji je masterclass Vrijeme u čaši pokazao kako vino, kada mu se pristupi s razumijevanjem i strpljenjem, postaje priča o vremenu, a ne samo o sorti.

Okusi koji spajaju ljude

Između predavanja, prostor se punio mirisima i okusima. Eno-gastro prezentacije, Berryshka destilati, maslinova ulja OIO Vivo, cooking showovi lokalne gastronomije i gastro nastupi Doris Vlah i gostujućih chefova nisu bili tek “pauze u programu”, već produžetak priče o kvaliteti i autentičnosti.

Ljudi su se zadržavali, vraćali štandovima, započinjali razgovore koji su prelazili granice poslovnog small talka – upravo onako kako to Wine ViP Event radi već deset godina.

Luksuz koji ima svrhu

Poseban sloj događanja činila je humanitarna komponenta, diskretno, ali snažno prisutna kroz cijeli dan. Donacijski cooking show, glazba uživo, humanitarna nagradna igra i korištenje vinskih čaša uz dobrovoljnu donaciju stvorili su osjećaj zajedništva koji nadilazi sam event. Time je nastavljena tradicija koja je do danas rezultirala s gotovo 66.000 eura donacija za Hrvatsku ligu protiv raka.

Veliku potporu humanitarnom cooking Showu dali su sudionici Mastechefa uz Cheficu Doris bili su Jurica Jurašković, Barbara Grubišić, Antonija Rittuper, Elias, Ivan Barić i Egon Jurić. A za humanitarni glazbeni dio pobrinuli su se Boris Rogoznica, Kristina Štefok I Dražen, Marko Vukes Ivan Stašević i Petar i Fabian sa bendom.

Partneri koji su obezbjedili namirnice za humanitarni donacijski cooking show su METRO, Mesnice Bođirković, Vivita, Riba Panonica, Restoran August i mnogi drugi.

Više od jubileja

Jubilarni Wine ViP Event u Zagrebu nije djelovao kao retrospektiva deset godina, već kao potvrda zrelosti projekta koji zna tko je, zašto postoji i kome je namijenjen. Gosti su odlazili s osjećajem da su bili dio nečega smislenog – događanja koje ne traži pažnju, nego je prirodno privlači.

Ako je suditi po atmosferi, razgovorima koji su se nastavili i nakon službenog zatvaranja te interesu za sljedeća izdanja, Wine ViP Event i u svojoj desetoj godini ostaje prostor susreta kojem se dolazi s razlogom – i s kojeg se odlazi ispunjen.

Program je upotpunjen eno-gastro prezentacijama partnera i izlagača, poput vrhunskih Berryshka destilata koju je vodio Jure Andrijašević, prezentacijom maslinovih ulja OIO Vivo, zatim cooking showom lokalne gastronomije, te gastro nastupima Doris Vlah i gostujućih chefova, uz snažan naglasak na hrvatske proizvode i proizvođače.

Ulaz na event, kao i edukacije, radionice i degustacije, u potpunosti su besplatni, čime Wine ViP Event ostaje otvoren i pristupačan cijeloj struci.

Zagrebačko izdanje i ove godine imalo je snažnu humanitarnu komponentu. Korištenje vrhunskih vinskih čaša tvrtke Alexandercommerce, zatim velika humanitarna nagradna igra, glazbeni program sa muzikom uživo i donacijski cooking show poznatih chefova uz dobrovoljnu donaciju, čime su se prikupljala sredstva za Hrvatsku ligu protiv raka, i na taj način organizator želi nastaviti tradiciju koja je do danas rezultirala s gotovo 66.000 eura donacija.

Partneri koji su obezbjedili namirnice za humanitarni donacijski cooking show su METRO, Mesnice Bođirković, Vivita, Riba Panonica, Restoran August i mnogi drugi.

The post Jubilarni Wine ViP Event u Zagrebu – dan u kojem su se znanje, okusi i ljudi prirodno povezali first appeared on HUBIH.

Tima – Irma posebno je poznata po ćevapima, koji se poslužuju u somunu, uz luk i domaće priloge, bez suvišnih dodataka. Upravo ta jednostavnost i fokus na kvalitet mesa razlog su zbog kojeg se ovaj restoran često spominje u preporukama turista, ali i lokalnih stanovnika. Osim ćevapa, u ponudi su i druga tradicionalna jela, uključujući gulaše i roštiljske specijalitete.

Veliki broj pozitivnih recenzija na turističkim platformama svrstava Tima – Irma među najposjećenije ćevabdžinice u Mostaru. Gosti najčešće ističu brzinu usluge, konstantan kvalitet hrane i pristupačne cijene, što ovaj restoran čini pogodnim kako za kratki ručak, tako i za pauzu tokom obilaska starog grada.

U gradu poznatom po bogatoj gastronomskoj ponudi, Tima – Irma se izdvaja po dosljednosti i zadržavanju tradicionalnog koncepta. Za mnoge posjetioce Mostara, posjeta ovom restoranu postala je gotovo obavezna stanica.

 Onešćukova bb, 88000 Mostar, BiH
 +387 66 905 070
 www.cevabdzinica-tima.com
 info@cevabdzinica-tima.com
 follow us on Facebook

Ponuda restorana oslanja se na klasična jela pripremana po tradicionalnim receptima. Na jelovniku se nalaze ćevapi, dolma, japrak, razne vrste ražnjeva, kao i jela od janjetine, koja su među najtraženijima. Hrana se poslužuje u jednostavnom, ali autentičnom ambijentu koji prati duh starog Mostara, s kamenim zidovima i detaljima koji podsjećaju na prošla vremena.

Ambijent i lokacija

Restoran je uređen u tradicionalnom orijentalnom stilu, s prepoznatljivim dvorištem i fontanom po kojoj je i dobio ime („šadrvan” označava fontanu u dvorištu džamije). Smješten je svega nekoliko koraka od Starog mosta, u slikovitom ambijentu UNESCO-vog zaštićenog područja Starog grada. Ljetna bašta omogućava posjetiocima da uživaju u lokalnim specijalitetima na otvorenom, u hladu i uz šum vode. 

Ponuda i kuhinja

U jelovniku dominiraju domaća jela pripremljena po starim receptima, poput bosanske tepsije, dolme, ćevapa, japraka i pita. Uz tradicionalnu kuhinju, restoran nudi i vegetarijanske opcije – grilovano povrće, pohovani sir i šampinjone na ražnju. U ponudi su vina iz hercegovačkih vinograda, među njima Žilavka, Blatina i Dingač.

Usluga i reputacija

Šadrvan je redovan dobitnik priznanja Travellers' Choice zahvaljujući visokoj ocjeni posjetilaca. Recenzije često ističu ljubazno osoblje u tradicionalnim nošnjama, dobru uslugu i povoljan odnos cijene i kvaliteta. Restoran je popularan među turistima, pa je u ljetnim mjesecima često pun.

Posebnosti

Kapacitet restorana iznosi oko 45 mjesta unutra i 50 vani. Objekat nudi besplatan Wi-Fi, prihvata kartična plaćanja i otvoren je svakodnevno do kasnih večernjih sati. Zbog svoje autentične atmosfere i položaja uz Stari most, Šadrvan se smatra nezaobilaznim gastronomskim iskustvom Mostara.

Posebna vrijednost Šadrvana leži u činjenici da uspijeva zadržati kontinuitet kvalitete uprkos velikom broju gostiju tokom turističke sezone. Upravo zbog toga restoran često dobija visoke ocjene na turističkim platformama, gdje posjetitelji ističu ukus hrane, veličinu porcija i ljubaznost osoblja.

Šadrvan nije restoran koji pokušava pratiti trendove moderne gastronomije. Naprotiv, njegova snaga je u dosljednosti i očuvanju tradicije. U gradu koji je simbol susreta kultura i historije, ovaj restoran predstavlja mjesto gdje se ta priča može i okusiti.

Za mnoge posjetioce Mostara, ručak ili večera u Šadrvanu postali su sastavni dio iskustva boravka u gradu na Neretvi.

https://www.instagram.com/restoran.sadrvan/ 

• Kapacitet:45 mjesta unutra + 50 mjesta vani
• Kuhinja: orijentalna
• Način plaćanja: gotovinsko, žiralno, kartično
• Radno vrijeme: od 09 do 23h
• Dostava: ne
• Telefon:+387 (36) 579 057
• FAX:+387 (36) 579 057
• GSM:+387 (61) 891 189
• Adresa: Jusovina 11, Mostar
• Web site:Klikni za pregled
• E-mail:restoran_sadrvan@hotmail.com

Prema riječima organizatora, interesovanje za manifestaciju iz godine u godinu raste.

„Ovo više nije samo lokalni događaj. Imamo goste iz Srbije, dijaspore i cijelog regiona. To nam je dokaz da je grmečka kobasica prepoznata kao autentičan proizvod i dio identiteta ovog kraja.“ kaže Dejan Prošić jedan od organizatora. 

Centralni dio manifestacije bilo je takmičenje u pripremi grmečke kobasice, u kojem su učestvovali proizvođači iz više krajiških opština. Stručni žiri ocjenjivao je ukus, teksturu, začine i vjernost tradicionalnoj recepturi.

„Recept se u našoj porodici prenosi generacijama. Nema tajni – samo kvalitetno meso, pravi začini i strpljenje. kaže Ognjen Popić iz Bačke Turije koja je poznata po kobasici. 

Posebnu draž događaju dala je i publika. Posjetioci nisu krili oduševljenje, a mnogi su istakli da se zbog ovakvih manifestacija rado vraćaju u Krajinu.

 „Ukus podsjeća na djetinjstvo i selo.“ kažu posjetioci. 
 „Ovakvi događaji čuvaju tradiciju i povezuju ljude.“

Pored gastronomije, manifestacija je imala i kulturno-zabavni karakter, uz nastupe folklornih društava i krajišku muziku.

Organizatori poručuju da je cilj manifestacije očuvanje tradicije, ali i razvoj gastro-turizma, te najavljuju još bogatiji program naredne godine.

Dani grmečke kobasice još jednom su pokazali da dobra hrana nema granice – i da je Bravsko mjesto gdje se tradicija jede, pamti i prenosi dalje.

Većina rijeka koje protiču kroz Republiku Srpsku pripadaju slivu rijeke Save, odnosno crnomorskom slivu. Neke od njih izviru na teritoriji Republike Srpske, dok druge kroz nju prolaze ili formiraju granicu s drugim regijama. U nastavku slijedi pregled najvažnijih rijeka koje protiču kroz Republiku Srpsku:

Najznačajnije rijeke koje protiču kroz Republiku Srpsku:

1. Sava – prirodna sjeverna granica Republike Srpske; plovna rijeka i važan hidrološki resurs.

2. Drina – čini istočnu granicu sa Srbijom; izuzetno važna za hidroenergiju (hidrocentrale: Višegrad, Bajina Bašta itd.).

3. Vrbas – izvire na planini Zec, prolazi kroz Gornji Vakuf, Bugojno, Jajce, Banjaluku i ulijeva se u Savu.

4. Bosna – teče sjeveroistočnim dijelom zemlje; dio toka protiče kroz Doboj, gdje ulazi u entitet RS.

5. Una – rijeka zapadne granice; teče kroz Novi Grad i Kozarsku Dubicu.

6. Tara – zajedno sa rijekom Pivom formira Drinu; djelimično protiče kroz teritoriju  Republike Srpske.

7. Piva – iz Crne Gore ulazi u BiH, formirajući rijeku Drinu.

8. Lim – pritoka Drine; dodiruje jugoistočne krajeve RS.

9. Ukrina – lijeva pritoka Save, prolazi kroz Derventu.

10. Pliva – poznata po vodopadima u Jajcu, uliva se u Vrbas kod Šipova.

11. Janja – pritoka Drine, prolazi kroz Bijeljinu

12. Trebšnjica – kroz grad Trebinje; značajna za elektroenergetski sistem (HE Trebinje).

13. Cehotina – lijeva pritoka Lima, teče kroz Foču.

14. Krivaja – pritoka Bosne, dijelom teče kroz RS.

15. Gostović – desna pritoka Bosne, u blizini Zavidovića.

16. Željeznica – pritoka rijeke Bosne, dotiče jugoistočne dijelove RS.

17. Sana – iako veći dio toka ima u Federaciji, uliva se u Unu kod Novog Grada u RS.

18. Bistrica – pritoka Drine, teče kroz Goražde i okolinu.

19. Ilomska – pritoka Ugra, koji se uliva u Vrbas.

20. Ugar – važna pritoka Vrbasa u zapadnom dijelu Republike Srpske.

21. Rakitnica – pritoka Drine.

22. Ljuboviđa – pritoka Lima u području Čajniča.

Turističke ponude i aktivnosti na rijekama

Rijeke Republike Srpske postaju sve važnije destinacije za avanturistički, eko i sportski turizam. 

1. Rafting

Drina (Foča) – jedan od najpoznatijih rafting centara u regiji, sa stazama duž kanjona Drine i Tare.

Vrbas (Karanovac, Banjaluka) – domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu 2009. i brojnih regata.

Una i Tara – spektakularni brzaci i priroda čine ih savršenim za rafting i kanjoning.

2. Kajak i kanu

Vrbas, Pliva i Ukrina su idealne za mirniji kajak i kanu sportove, a organizuju se i škole za početnike.

Riječne mreže Republike Srpske predstavljaju ogroman prirodni potencijal – od snabdijevanja vodom, preko ribolova i sportova na vodi, do proizvodnje električne energije i turističke valorizacije. Održivo upravljanje ovim resursima ključ je za očuvanje prirodne ravnoteže i razvoj lokalnih zajednica.

3. Ribolov

Rijeke kao što su Pliva, Vrbas, Drina i Una poznate su po bogatstvu ribe (pastrmka, mladica, šaran, smuđ).

Sportskim ribolovcima dostupne su dozvole i takmičenja.

4. Kupališta i prirodni bazeni

Na Vrbasu i Uni se nalaze prirodna kupališta.

Trebišnjica u Trebinju takođe privlači kupače ljeti.

Jezera nastala regulacijom rijeka (Bočac, Perućac) su pogodna za kupanje i kampovanje.

5. Eko-turizam i kampovanje

Mnoge rijeke teku kroz netaknute prirodne pejzaže, nudeći mogućnost kampovanja, planinarenja i posmatranja ptica.

Posebno atraktivni su kanjoni Drine, Vrbasa i Tare.

Riječne mreže Republike Srpske predstavljaju ogroman prirodni potencijal – od snabdijevanja vodom, preko ribolova i sportova na vodi, do proizvodnje električne energije i turističke valorizacije. Aktivnosti kao što su rafting, ribolov, kajak, kampovanje i kupanje sve više privlače domaće i strane turiste. Održivo upravljanje ovim resursima ključno je za očuvanje prirodne ravnoteže i razvoj lokalnih zajednica.

Uspjehu su pridonijeli i brojni restorani u Bangkoku koji se nalaze među najboljima na svijetu. Visoko na ljestvici su i Japan (96,77%) i Vijetnam (96,67%), potvrđujući dominaciju Azije.

Vječni favoriti i neka iznenađenja Odmah iza Tajlanda smjestio se vječni favorit, Italija, s 96,92 boda. Talijanska kuhinja, koja je i službeno nominirana za UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, i dalje oduševljava svojom jednostavnošću i kvalitetom namirnica.

Ali, top 10 ljestvica donijela je i iznenađenja. Na deseto mjesto (94,55%) probili su se Maldivi, dokazujući da nisu samo rajska destinacija za odmor, nego i rastuća kulinarska sila.

Njihova ponuda spaja svježe morske plodove s inovativnim konceptima poput podvodnih restorana i večera u krošnjama drveća, što je iskustvo koje se pamti.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 11 mjeseci ove godine ostvarena su ukupno 477.944 dolaska turista i 1.125.259 noćenja.

“U novembru 2025. godine ostvaren je 35.591 dolazak turista, a broj dolazaka turista u ovom mjesecu u odnosu na isti prošle godine veći je za 2,2 odsto, dok je broj noćenja veći za 4,5 odsto”, saopšteno je iz Zavoda.

Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da je turizam u Srpskoj u 11 mjeseci ove godine zabilježio nastavak pozitivnog trenda rasta u odnosu na isti period lani.

“U prvih 11 mjeseci 2025. godine ostvarena su 477.944 dolaska turista i 1.125.259 noćenja, što predstavlja povećanje od oko 4,5 odsto u dolascima i 2,7 odsto u broju noćenja u poređenju sa istim periodom 2024. godine, kada je registrovan 457.561 dolazak i 1.095.732 noćenja”, istakao je Radić.

Posmatrano kroz strukturu gostiju, kako kaže, strani turisti i dalje ostvaruju veći dio turističkog prometa.

“U ukupnom broju noćenja u posmatranom periodu strani gosti učestvuju sa oko 57,1 odsto, dok domaći turisti čine približno 42,9 odsto ukupnih noćenja. Ovi podaci potvrđuju da domaći turizam zadržava značajnu ulogu, ali i da Republika Srpska ostaje atraktivna destinacija za inostrana tržišta”, rekao je Radić.

A kada je riječ o strukturi stranih gostiju, priča on, gosti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije zajedno ostvaruju skoro 70 odsto svih noćenja stranih turista, odnosno oko 40 odsto ukupnih noćenja ostvarenih u Republici Srpskoj u prvih 11 mjeseci ove godine.

“Ovi pokazatelji jasno ukazuju da regionalna tržišta ostaju temelj turističkog prometa, uz prostor za dodatno jačanje prisustva gostiju sa udaljenijih tržišta i da bi u tom segmentu trebalo izdvojiti znatno veća sredstva za promociju. Trenutno sredstva kojima raspolažemo nam ne omogućuju veću vidljivost”, pojašnjava on.

Dodaje da je ukupan obim prometa rezultirao prosječnom dužinom boravka od oko 2,36 noći po dolasku, što znači da je dominantan kratkoročni boravak gostiju koji istovremeno otvara prostor za dalji razvoj turističkih proizvoda i sadržaja koji bi motivisali duži ostanak na destinaciji, a čemu teže u budućnosti.

“Ostvareni rezultati za 11 mjeseci 2025. potvrđuju stabilan rast turističkog prometa, kontinuitet interesovanja domaćih i stranih gostiju, kao i potrebu za daljim strateškim ulaganjem u kvalitet ponude, produženje boravka i diversifikaciju tržišta, s ciljem dugoročnog i održivog razvoja turizma u Republici Srpskoj”, navodi Radić.

Napominje da je ova statistika zasnovana uglavnom na dolascima i noćenjima koji izuzimaju promet u privatnim apartmanima, kao i da su stvarne brojke u prosjeku oko 20 odsto veće u hotelima i motelima, te da je prema iskustvu iz regiona oko 50 do 60 odsto ukupnog broja dolazaka i noćenja realan broj koji, pretpostavlja se, da je i bio u privatnim apartmanima.

Iz Turističke organizacija grada Banjaluka (TOBL) za “Nezavisne novine” navode da su u prvih 11 mjeseci ove godine u Banjaluci evidentirana 119.462 dolaska, ili sedam odsto više nego u 2024. godini (111.650), odnosno 183.591 noćenje, što je za oko osam odsto noćenja više u odnosu na isti period lani (170.245).

“Ovdje treba dodati još 3.735 dolazaka i 7.127 noćenja ostvarenih u tipovima smještaja apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor i seoski turizam, čija se evidencija prometa vodi od 1. januara 2025. godine”, naveli su iz TOBL.

“Godinu na izmaku možemo ocijeniti kao veoma uspješnu za turizam Banjaluke. Tokom cijele godine zabilježen je kontinuiran rast broja dolazaka i noćenja, jačanje prepoznatljivosti destinacije na međunarodnom nivou, kao i unapređenje saradnje sa domaćom turističkom privredom. Ti trendovi daju osnov za optimizam i za narednu godinu, u kojoj očekujemo nastavak rasta i ostvarenje novih, još boljih rezultata”, zaključili su iz TOBL. Nezavisne novine

The post Republika Srpska i dalje primamljiva stranim turistima, najviše onima iz bivše Jugoslavije appeared first on Capital.ba - Informacija je capital.

The post Orlovo gnijezdo ili Kehlsteinhaus appeared first on Putovanja za pet.

Danas je jedan od najpopularnijih mjesta u gradu za šetnju i pauzu, pogotovo za zaposlene u obližnjim institucijama.

The post 2.5 dana u Briselu sa djecom appeared first on Putovanja za pet.

The post Samostalna organizacija putovanja u Brisel appeared first on Putovanja za pet.

The post Najzanimljivije lokacije u Pragu za samo 3 dana appeared first on Putovanja za pet.