Ko je prvi napravio pivo?

Za portal gastrobar.ba, donosimo prošireni istorijski pregled nastanka i razvoja piva – od praistorijskih rituala do prvih organizovanih pivara.

Pivo u drevnom Egiptu

Arheološki nalazi potvrđuju da je pivo imalo važno mjesto u svakodnevnom životu drevnog Egipat. Nije bilo rezervisano samo za elitu – konzumirali su ga radnici, zanatlije, ali i faraoni. Smatralo se hranom, izvorom energije i dijelom religijskih obreda.

Egipćani su pivo pravili od ječma i emera (vrste stare pšenice), a proces fermentacije bio je prirodan i jednostavan. Zanimljivo je da su radnici koji su gradili piramide često dobijali dnevne porcije piva kao dio svoje nadnice. Ono je bilo sigurnije za piće od vode, jer je proces fermentacije uništavao štetne mikroorganizme.

Praistorijski tragovi – pećina Rakefet

Ipak, tragovi piva sežu još dalje u prošlost. U pećini Rakefet Cave u planinama Karmel u današnjem Izraelu pronađeni su ostaci fermentisanog napitka starog oko 13.000 godina. Smatra se da su ga pripremali pripadnici natufijske kulture tokom ritualnih gozbi.

Ovaj napitak imao je gustu konzistenciju, nalik kaši, i najvjerovatnije je bio dio obrednih ceremonija. Otkriće pokazuje da je fermentacija žitarica prethodila razvoju poljoprivrede, što mijenja dosadašnja shvatanja o razvoju civilizacije.

Göbekli Tepe – neolitsko svetilište i pivo

Jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na svijetu, Göbekli Tepe u jugoistočnoj Anadoliji, takođe se povezuje sa ranim oblicima proizvodnje piva. Ovo neolitsko svetilište, udaljeno oko 95 kilometara od rijeke Eufrat, datira iz perioda prije upotrebe keramike.

U kamenim posudama pronađeni su tragovi fermentisanih žitarica, što ukazuje na to da je pivo moglo biti proizvedeno čak oko 8.500 godina prije nove ere. Zanimljivo je da je upravo zajedničko ispijanje fermentisanog napitka možda bilo jedan od razloga okupljanja ljudi i formiranja prvih organizovanih zajednica.

Sumeri – prvi zapisani recepti za pivo

Prvi pisani tragovi o pravljenju piva dolaze iz civilizacije Mesopotamija, tačnije od Sumera. Na glinenim pločicama starim više od 6.000 godina prije nove ere pronađeni su zapisi o proizvodnji piva, uključujući i himnu boginji Ninkasi, zaštitnici pivara.

Sumeri su pivo pravili od ječma, a često su ga pili pomoću slamki kako bi izbjegli talog. U njihovom društvu pivo je imalo i ekonomsku ulogu – koristilo se kao sredstvo plaćanja i dio dnevnih obroka.

Pivo kod Kelta, Germana i Slovena

U Evropi su pivo proizvodili i konzumirali Germani, Skiti, Kelti i Sloveni. Za razliku od vina koje je dominiralo u mediteranskim krajevima, pivo je bilo tipično piće sjevernih i kontinentalnih naroda.

Kod Kelta je pivo imalo važnu ulogu u društvenim okupljanjima i ratničkim ceremonijama, dok su germanska plemena razvila naprednije metode fermentacije. U mnogim praistorijskim zajednicama pivo se smatralo hranom – gustim, hranljivim napitkom koji je davao snagu.

Vavilon i rani zakoni o pivu

U starom Vavilon pivo je bilo toliko značajno da su postojali i zakoni koji su regulisali njegovu proizvodnju i prodaju. U Hamurabijevom zakoniku propisane su kazne za one koji bi varali kupce ili prodavali nekvalitetno pivo.

Ovaj podatak govori da je proizvodnja piva već tada bila razvijena djelatnost sa jasno definisanim pravilima i standardima.

Najstarije pivske regije svijeta

Prema dostupnim arheološkim dokazima, prve regije u kojima se razvila proizvodnja piva bile su:

• Mesopotamija

• Egipat

• Jermenija

U ovim područjima pivo je bilo sastavni dio svakodnevnog života, religijskih rituala i društvenih običaja.

Pivo kao temelj civilizacije

Istorija piva pokazuje da ono nije samo napitak za uživanje, već i važan dio razvoja ljudske civilizacije. Od ritualnih gozbi u pećinama, preko neolitskih svetilišta i sumerskih pivara, pa sve do savremenih kraft pivara – pivo je pratilo čovjeka kroz sve epohe.

Danas, kada govorimo o pivskoj kulturi, stilovima, craft revoluciji i gastro turizmu, zapravo govorimo o tradiciji staroj više od 13.000 godina.

Na portalu gastrobar.ba nastavljamo da istražujemo pivsku kulturu – od istorije do savremenih trendova.